Nažalost, za ovaj događaj se u BiH malo zna, a ima nesumnjivo važno mjesto u historiji naše zemlje. Bila je to nagovještaj da "Bosna neće šaptom pasti".
Naime, kolona od 100 tenkova i drugih oklopnih vozila krenula je iz kasarne JNA u Mostaru i upućena na zauzimanje položaja u zapadnoj Hercegovini i dijelu južne Hrvatske.
Građani BiH, mahom Hrvati iz Širokog Brijega i susjednih općina, organizirali su 7. maja 1991. blokadu puta, nedozvoljavajući kretanje oklopnjacima JNA. Pokreti su izvođena u sklopu realizacije operacije„RAM” koji je bio ključan u realizaciji projekta tzv. velike Srbije.
Operacija RAM
Plan JNA, koja se stavila u službu velikosrpske ideje, bilo je blokiranje zapadne i južne Hercegovine, odsijecanje Dalmacije, stvaranje preduvjeta za uvođenje snaga JNA iz pravca Banja Luka – Donji Vakuf – Kupres – Mrkonjić Grad – Drvar – Livno i produžiti s daljnjim borbenim djelovanjima u cilju presijecanja Dalmacije na tri djela.
Jučer je u Širokom Brijegu nizom svečanosti obilježen ovaj značajan datum. U pozdravnim govorima poručeno je kako je zaustavljanje tenkova u pologu povijesni trenutak.
Prof. dr. Žarko Dugandžić kroz svoj osvrt obuhvatio je uzroke rata, prve višestranačke izbore u Jugoslaviji, početak pobune dijela hrvatskih građana srpske nacionalnosti, prerastanje te pobune u otvorenu agresiju, odluka o izdvajanju RH iz SFRJ, uloga i odgovornost Slobodana Miloševića, uloga i odgovornost JNA i TO u agresiji (vojno-operativnoj podjeli zemlje po armijskim oblastima, nacionalnom sastavu JNA, broju postrojbi JNA u Kopnenoj vojsci-broj pješačkih, oklopnih, mehanizirani itd postrojbi...), te o prvom oružanom sukobu: mart– juli 1991. Naglasio je historijsku važnost ovog događaja u odbrani ne samo BiH, već i Hrvastke.
Glavni tajnik HDZ BiH Vlado Džoić pozdravio je organizatore i sudionike ovog događaja, jer su, kako je rekao, pokazali mudrost, hrabrost i strpljenje u tim povijesnim trenucima 1991. godine.
"Ne smijemo zaboraviti našu povijest i borbu za opstojnost i što je značio ovaj čin za obranu Livna kao i juga Hrvatske", podsjetio je vlado Džoić.
Nažalost, ovaj časni događaj je HDZ-u poslužio i za političke svrhe, pa je predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) Denis Lasić poručio kako "hrvatsko pitanje u BiH još nije riješeno te kako bi ovaj događaj u Pologu trebao poslužiti kao putokaz kako doći do rješenja tog pitanja".
Glas za jednakopravnost
U svom obraćanju prisutnima, predsjednik Vlade Zapadno-hercegovačkog kantona (ZHK) Zdenko Ćosić rekao je kako su o ovom povijesnom događaju napisane knjige i radovi te da je to jako važno kako bi se sačuvao pisani trag.
"Primjećujem ljude sudionike ovih povijesnih događaja, neki su umrli a neki i nisu s nama ovdje. Zašto je to tako? U kojoj smo mi tada državi živjeli, kakva je ta država bila i što su to Hrvati kao narod učinili da okrenu tako jednu veliku silu na sebe? Na privid sve je bilo u redu, predsjednik vlade Hrvat, ministar odbrane Hrvat, predsjednik zrakoplovstva Hrvat. Naravno da je u takvim okolnostima vrh Jugoslavije želio prikazati Hrvate kao pobunjenike", rekao je Ćosić.
Povlačeći paralelu sa aktuelnim trenutkom, predsjednik Federacije je Hrvat, ali najveće pitanje od svih jest, jesu li to legitimni predstavnici hrvatskog naroda i onda i sada.
"Narod to vidi i osjeća. Hrvati nemaju legitimne predstavnike u vlasti, te onaj koji nas predstavlja, nije izabran voljom većinskog hrvatskog naroda. I danas idu tenkovi i vrši se agresija na hrvatski narod sa drugim sredstvima. Na ovim izborima trebamo izabrati svoje legitimne predstavnike te dati svoj glas za jednakopravnost“, zaključio je predsjednik Vlade ZHK Zdenko Ćosić.
Koreanac osuđen zbog toga što je služenje vojnog roka izbjegao namjernim debljanjem
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
