Entitetski raskorak
204

Kako su lični interesi u FBiH ugušili probosansku politiku u RS-u

Piše: Semir Hambo
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Sve probosanske stranke iz FBiH poput SDA, SDP-a, DF-a, SBB-a, BPS-a, Stranke za BiH i ostalih deklarativno podržavaju ideju pomoći povratnicima i zajedničkog nastupa na izborima, ali kada riječi treba pretvoriti u djela na scenu stupaju lični interesi, animoziteti i ostale podjele koje sve to zaustavljaju. Takav je slučaj i s idejom Pokreta "Odgovor" koji je okupljao probosanske stranke radi zajedničkog nastupa na izborima u Republici Srpskoj 2018. godine, ali je, kako stvari stoje, ta ideja, barem za sada, propala.

Naime, lider Pokreta "Odgovor" Ćamil Duraković jučer je saopćio da je većina političkih stranaka odbacila ideju zajedničkog nastupa u entitetu Republika Srpska na izborima 2018. godine. Inicijalni sastanak koji je trebalo da okupi probosanske stranke bio je zakazan za sutra u Srebrenici i otkazan je.

Kako je za Klix.ba kazao Duraković, tome je najviše kumovala činjenica da su lični interesi prevladali nauštrb općeg interesa za Bošnjake, povratnike u RS.

Ideja zajedničkog nastupa na izborima u RS-u, kada je riječ o probosanskim strankama, postoji još od 2012. godine, prvo s inicijativom Glasat ću za Srebrenicu pa Prvim martom, a zatim i platformom Domovina.

Izbori u Srebrenici 2016. nisu ih opametili

"Dosadašnja praksa je pokazala da, ukoliko zajedno nastupimo na izborima, možemo ostvariti bolji rezultat. Koalicija Domovina je na izborima 2014. godine osvojila pet mandata i to bez SDP-a, a da su i oni bili na toj zajedničkoj listi imali bi zagarantovanih sedam mandata, što bi uveliko olakšalo političko djelovanje", kazao je Duraković za Klix.ba.

On dodaje da, kada politike nemaju iskren zajednički pristup, desi se Srebrenica, odnosno gubitak izbora u tom gradu, što je bio slučaj prošle godine, za što su u velikoj mjeri odgovorne i političke stranke iz FBiH.

"Nakon prošlogodišnjih izbora i gubitka Srebrenice došao sam na ideju da idemo s novom pričom, iako sam znao da je to mukotrpan posao, kao što je bilo i s Domovinom. Ipak razočarava činjenica da mi sa svim političkim akterima individualno možemo razgovarati i svi su u svojim platformama orijentisani na jačanje države, za pomoć povratnicima i sl. To znači da mi nemamo problem s politikama kada je riječ o državi i stavu kako nešto treba biti, već s posljedicama političkih previranja u FBiH, što se reflektuje na status 150.000 Bošnjaka povratnika, ali i Hrvata", smatra Duraković.

U prvi plan iskaču individualni sukobi da li lidera ili političara koji djeluju unutar političkih stranaka.

"Tako nam se dešava da su neki ljudi iz SDA za, a neki protiv zajedničkog nastupa npr. sa SDP-om, neki iz SDP-a su za, a neki protiv saradnje sa SDA i slično. Razočarala je činjenica da nema političke pameti koja će prevladati sva ta neslaganja. Mi nemamo sukob vizija, već ličnih interesa", poručuje Duraković.

Ideal je sedam probosanskih delegata u NSRS-u

Jedini način da se povratnici izbore za bolja prava u RS-u je da imaju više ruku u Narodnoj skupštini RS-a.

"Jedina formula da Bošnjaci prestanu plakati o jeziku, zapošljavanju u javnim institucijama i sl. u RS-u je da imaju više delegata u NSRS-u. Izgleda da neko želi da Bošnjaci konstantno plaču i mole za svoja prava ili Banju Luku ili Sarajevo. Računica je jednostavna, kada bi probosanske stranke u NSRS-u imale sedam delagata, vlada tog entiteta ne bi mogla biti formirana bez njihove podrške. Samim tim u procesu pregovora mogli bi postavljati uslove i kada je riječ o jeziku, zapošljavanju i sl.", naglašava Duraković.

Smatra da je apsurdno što se optužuje da neko u ideji Pokreta "Odgovor" traži lične interese te da je spreman unaprijed odustati od svih pozicija radi zajedničkog cilja. Također poručuje da mu nijedna stranka iz FBiH za izbore 2016. godine nije dala nikakvu finansijsku pomoć, iako su svi isticali da je on zajednički kandidat.

"Sada smo ušli u još veću fragmentaciju. Pokret Odgovor će voditi svoje aktivnosti, a stranke ako misle da trebaju ići zasebno, neka idu. Ako nekome to odgovara neka izvole, makar se pravile nove liste, pa neka narod odluči kome će dati povjerenje, ali mi se moramo boriti za svoja prava.

U međuvremenu politički akteri, lideri ili predstavnici probosanskih stranaka se ne oglašavaju o ovom pitanju, a jedini je reagovao federalni ministar za izbjeglice i raseljene osobe Edin Ramić koji je poručio da bosanske snage ne smiju odustati od RS-a zbog glasova u FBiH.

"Ne želim vjerovati da će pojedini politički subjekti radi izbornog rezultata u Federaciji propustiti ovu historijsku šansu. Lako je u FBiH izglasati Transportnu zajednicu ili MAP, ali šta će biti s RS-om? Svaka poslanička ruka u NSRS-u znači za nas možda i više nego deset u Federalnom parlamentu. Svjedočimo neviđenoj političkoj polarizaciji u RS-u, između snaga režima i opozicije. Egzistencijalna potreba povratnika i države je da se nametnemo kao treći blok koji presuđuje, kako su to uradili Bošnjaci i Albanci u Makedoniji gdje su dali manjinski, ali presudan glas za evropski i NATO put", kazao je Ramić.

On je dodao da lični animoziteti i dnevnopolitički obračuni oko strateške odluke o zajedničkom nastupu predstavljaju indikator koji ne ohrabruje.

"Da se u SDA ljutimo svaki put kada nas napadaju iznoseći neistine i mi bismo bili protiv zajedničkog nastupa i sigurno bismo tada donijeli lošu odluku. Čak ne bismo imali ni ličnu satisfakciju, jer kada je država na gubitku onda je svako od nas na gubitku. Šta znači koji glas više za stranku, ako je to izgubljen mandat i glas manje za državu", istakao je ministar Ramić.