Kako su političke stranke u BiH birale kandidate za Predsjedništvo BiH
Stranka demokratske akcije (SDA) je kandidata za člana Predsjedništva BiH birala na sjednici Konvencije SDA koja je održana 26. maja 2018. godine. Delegati su na kraju sa 104 glasa izabrali potpredsjednika SDA Šefika Džaferovića kao kandidata SDA za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.
Pravo glasa imalo je 213 delegata, od kojih je 87 glasalo za potpredsjednika SDA i zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Safeta Softića, a 22 glasačka listića bila su nevažeća.
Proces izbora kandidata u SDA odvijao se na način da su općinske organizacije dostavljale Kadrovskoj komisiji SDA prijedloge s imenima potencijalnih kandidata za Predsjedništvo BiH. Najveći broj glasova dobio je potpredsjednik SDA Denis Zvizdić koji je odustao od kandidature jer se nije želio takmičiti sa svojim stranačkim kolegama. Slično je postupila i Sebija Izetbegović, supruga predsjednika SDA Bakira Izetbegovića i direktorica KCUS-a, koja je također povukla svoju kandidaturu navodeći kako njen posao u zdravstvu još uvijek nije završen.
Na prošlim predsjedničkim i parlamentarnim izborima aktuelnog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegović kao kandidata SDA za Predsjedništvo BiH predložio je tadašnji predsjednik SDA Sulejman Tihić.
Socijaldemokratska partija (SDP) BiH je kandidata za Predsjedništvo BiH birala putem referenduma, što znači da je više od 42.000 članova stranke imalo priliku učestvovati u donošenju konačne odluke.
Najveći broj glasova dobio je potpredsjednik SDP-a BiH i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović, a njegova kandidatura potvrđena je na sjednici Glavnog odbora SDP-a 27. maja 2018. godine.
Pravo glasa na referendumu imalo je 42.785 članica i članova te stranke, a glasalo ih je 29.126 ili 68 posto. Ukupno 26.787 ili 92,7 posto članova SDP-a svoj glas je dalo Bećiroviću.
Na općim izborima 2014. godine odluku o kandidaturi Bakira Hadžiomerovića kao kandidata SDP-a za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda donijelo je Predsjedništvo SDP-a na čelu s tadašnjim predsjednikom Zlatkom Lagumdžijom.
Demokratska fronta (DF) je imala najjednostavniji proces izbora kandidata za člana Predsjedništva BiH. Naime, predsjednik DF-a Željko Komšić je bez ikakve odluke stranačkih organa u jednom TV intervjuu izjavio kako će on biti kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Stranački organi naknadno su podržali kandidaturu predsjednika stranke, a zanimljivo je što se DF u slučaju kandidovanja Komšića za člana Predsjedništva BiH nije držao Statuta DF-a.
"Na prijedlog Predsjedništva stranke, Glavni odbor potvrđuje kandidata Stranke za pozicije u zakonodavnim i izvršnim tijelima države, entiteta i Brčko distrikta BiH", piše u Statutu DF-a.
Koliko je javnosti poznato, Glavni odbor DF-a nije potvrdio kandidaturu Željka Komšića do 11. januara 2018. godine, odnosno do dana kada je najavio da će se kandidovati za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine na ovogodišnjim općim izborima u našoj zemlji.
Na predsjedničkim izborima 2014. godine odluku o kandidaturi Emira Suljagića za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda i Ante Popovića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda donijelo je Predsjedništvo DF-a.
Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) kandidovao je Milorada Dodika za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. Ovu odluku donio je Glavni odbor SNSD-a na sjednici održanoj 29. maja 2018. godine.
Zanimljivo je što je Dodik dva mjeseca prije održavanje sjednice Glavnog odbora SNSD-a potvrdio kako će baš on biti kandidat za Predsjedništvo BiH iz stranke na čijem čelu se nalazi.
Predsjednik SNSD-a nedavno je izjavio kako se uopće u zvaničnom smislu neće kretati po entitetu FBiH ukoliko bude izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda.
"Kao član Predsjedništva uopće se neću kretati po Federaciji u zvaničnom smislu, odlaziti na neke sastanke po FBiH i glumiti tamo nekoga. Ja sam srpski član Predsjedništva i moja bazična odgovornost je RS i srpski narod", kazao je Dodik.
Savez za promjene (SZP) je kandidata za člana Predsjedništva BiH birao na osnovu dogovora političkih stranaka. Tako je odlučeno da PDP predloži kandidata za člana Predsjedništva BiH, a SDS kandidata za predsjednika bh. entiteta RS.
Ove godine iz Saveza za promjene "na megdan" Dodiku izaći će aktuelni član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić koji smatra da ne postoji nijedan razlog zbog kojeg ne bi ponovo bio izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. Kako kaže, posao u Predsjedništvu BiH radio je veoma dobro garantujući očuvanje RS-a, ali bez rata, nervoze i galame.
"Mislim da oni koji glasaju za Milorada Dodika svjesno idu na to da se prave nervoza, rizici, nestabilnost, a možda i sukobi. Ja ne mislim da je to interes i zbog toga očekujem da će me razumni dio svijeta podržati”, kazao je Ivanić.
Na prošlim predsjedničkim izborima Ivanić je dobio 317.799 glasova birača, odnosno 48,697 posto, dok je kandidatkinju SNSD-a Željku Cvijanović podržalo 310.867 birača, odnosno 47,635 posto.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH je na sjednici Predsjedništva stranke održanoj 6. juna ove godine jednoglasno donijela odluku o kandidaturi predsjednika HDZ-a Dragana Čovića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda na ovogodišnjim predsjedničkim izborima.
Turbulencija vezanih za izbor kandidata za Predsjedništvo BiH nije bilo ni u ovoj stranci, a Čovićeva kandidatura nije iznenadila nikoga ko poznaje političke prilike u BiH.
"Sarajevske stranke predložile su dva ili tri kandidata. To je potpuno druga stranačka baza. To neće opterećavati našu kampanju. S te strane, nećemo se baviti drugim, već prije svega hrvatskim narodom i BiH", kazao je Čović nakon obznanjivanja kandidature.
Ovo će biti prvi izbori na kojima će snage odmjeriti predsjednik HDZ-a Dragan Čović i predsjednik DF-a Željko Komšić. Inače, HDZ smatra kako Komšić nije legitimni predstavnik Hrvata u BiH, dok na drugoj strani predsjednik DF-a smatra kako politika HDZ-a nije u skladu s demokratskim vrijednostima.
Inače, Komšić je na izborima 2006. godine osvojio 116.062 glasova, odnosno 337.065 glasova na izborima 2010. godine. Aktuelni član Predsjedništva BiH Dragan Čović na predsjedničkim izborima 2014. godine dobio je podršku 128.053 birača.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 1990 je odlukom Predsjedništva stranke izabrala Dianu Zeleniku kao kandidatkinju za članicu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Zelenika, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekla je novinarima da Hrvati biraju između "vlasti i ropstva".
"Ono što smo vidjeli je da trenutna politika dolazi na ishodište komunističkog stranačkog samoupravnog vladanja zasnovanog na vlasništvu nekolicine. Imamo posla s najopasnijim neprijateljem koji je ikada zaprijetio životu i slobodi svakog čovjeka BiH", navela je Zelenika.
Ona je na izborima 2014. godine osvojila 5.609 glasova u izbornoj jedinici dva.
Savez za bolju budućnost (SBB) jučer je kandidovao predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.
Spekulisalo se kako bi u izbornu utrku mogla ući i potpredsjednica SBB-a Adisa Omerbegović-Arapović ukoliko SDA odluči da kandiduje Sebiju Izetbegović, suprugu predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, za Predsjedništvo BiH.
Radončić je na izborima 2014. godine osvojio 201.454 glasa. Odluku o zvaničnom kandidatu SBB-a za člana Predsjedništva BiH donijelo je Predsjedništvo SBB-a, a potvrdila Konvencija SBB-a.
