Kako su radili Vlada i Skupština Kantona Sarajevo: Četiri godine neuspjeha
"Korupcija, kriminal i nepotizam osnovni su problemi društva. Izražena je visoka stopa nezaposlenosti, posebno mladih obrazovanih ljudi. Nagomilani su problemi u sferi komunalne privrede, redukcije vode, prisutna stalna opasnost od obustave isporuke gasa i javnog gradskog prijevoza... Sigurnosni sistem, od pronalaska počinilaca krivičnih djela do njihovog procesuiranja i kažnjavanja, ne zadovoljava standarde potrebne za siguran život. Konstantno je prisutna siva ekonomija, crno tržište rada i nelegalna konkurencija", navodi se u saopćenju.
Administracija je detektirana kao izuzetno spora, posebno u segmentu podrške razvojnim projektima i investicijama. Nedovoljna je zaštita penzionera, ne postoje projekti za lakše i zdravo starenje. Akumuliran je deficit u Budžetu KS iz prethodnih godina, a u isto vrijeme se iz godine u godinu povećaju dugovi preduzeća, čiji je osnivač Kanton.
Ovaj sumorni osvrt na stanje u KS, nije rezultat monitoringa CCI-a, već je to navod iz ekspozea premijera KS, iznesen na sjednici Skupštine, u martu 2015., na početku mandata, koji ovih dana bilježi svoje posljednje dane.
"CCI su tada upozorili da je ono što je važno detektovati – da vlast, dakle, odlično zna kakvo je stanje u zajednici i na prostoru za koji je nadležna. I da, u skladu s tim, ne postoji izgovor za nedjelovanje. A da će svako odsustvo evidentnog poboljšanja u godinama pred nama biti pokazatelj neuspjeha te vlasti i direktna odgovornost stranaka vladajuće koalicije. Jer se od vlasti ne očekuje nabrajanje problema nego njihovo rješavanje. A neuspjeh je evidentan", poručuju iz te organizacije.
Vlada KS, u posmatranom periodu, nije održavala redovne sjednice svake sedmice, a pogotovo se nije pridržavala pravila o završavanju započete sjednice najkasnije sljedeći dan, nego je rad na mjerama sa određene sjednice znao biti razvlačen u nekoliko nastavaka, ispreplitati se sa radom na nekoliko drugih sjednica i trajati po nekoliko sedmica (a u ekstremnim slučajevima i po nekoliko mjeseci). Može se reći da je Vlada primjenjivala neki vlastiti, pomalo haotičan, sistem rada, ignorišući propise koji regulišu tu oblast.
Ključni problemi ostali neriješeni
IZ CCI-a naglašavaju da je produktivnost Vlade KS rasla, ali ukupno gledano ostala je na nivou prethodnog mandata.
"Razmotreno je oko 6.000 mjera, za 4 godine mandata. No, za cijeli mandat utvrđenoje svega sedam strategija, od čega pet u posljednjoj godini mandata. Strategija prema mladima planirana je programima rada, za realizaciju u svakoj od godina mandata, ali je utvrđena tek u junu 2018. Strategija informatizacije osnovnih i srednjih škola u KS, još uvijek nije utvrđena, iako se i ona planira već godinama. Vrlo važna Strategija razvoja KS je utvrđena, tokom mandata, ali je KS bio jedan od posljednjih kantona koji je dobio svoju strategiju razvoja (iza njega je ostao samo HNK)", navodi se u saopćenju.
Naglašavaju da je i realizacija zakona bila neujednačena.
"Vlada je, od izbora u oktobru 2014. do 30.6.2018., utvrdila ukupno 93 različita zakona, što je u nivou realizacije Vlade TK, u ovom mandatu. Pri tome, svega 34 utvrđena zakona su novi, tzv. temeljni. A ostalo su tek izmjene i dopune postojećih zakonskih akata", ističu iz CCI-a.
Po godinama, to je izgledalo ovako: u 2015. utvrđeno je 14 od 38 planiranih zakona, u 2016. 18 od 41 planiranog, u 2017. 13 od 29, a u prvoj polovini 2018. 13 od 36 planiranih.
Donesene su i neke nepopularne mjere. Među njima je bila i odluka o povećanju cijene usluga grijanja, koja je revidirana pod pritiskom javnosti. A tu je i Zakon o visokom obrazovanju, koji je izazvao žestoke polemike i nezadovoljstvo i protivljenje akademske zajednice, koja smatra da se radi o rješenju potpuno neprimjerenom za funkcionisanje Univerziteta u Sarajevu.
Tokom aktuelnog mandata registrovano je i kršenje Zakona o budžetima u FBiH i Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH. Sastavom Vlade, u kojoj su, od 13 članova, svega 2 žene, Vlada KS krši Zakon o ravnopravnosti polova, koji nalaže da procenat manje zastupljenog pola ne smije biti ispod 40% i koji trenutno stanje u Vladi KS definiše kao diskriminaciju. Ustavni sud Federacije BiH, donio je, proteklih godina, nekoliko odluka koje se odnose na povredu prava na lokalnu samoupravu u Kantonu Sarajevo, koje još nisu provedene.
Svi veliki problemi za građane KS i dalje ostaju neriješeni, a zabilježeno je i nekoliko skandala u Skupštini KS.
"Jedan od njih su uvrede na nacionalnoj osnovi i fizičko nasrtanje na poslanika opozicije, iz manjinskog naroda, što je ukazalo na vrlo nizak nivo kulture i tolerancije dijela poslanika kantonalne skupštine. A potom – valjda da bi se pokazalo da ovo prethodno i nisu tek izolovani incidenti pojedinaca – usvojena je sramna odluka da se jedna od sarajevskih osnovnih škola nazove po osobi krajnje sporne biografije i ideoloških nazora – antsemiti, simpatizeru fašista i mizoginu. Istorijski revizionizam i nazivanje ulica i institucija po zločincima iz drugog svjetskog ili našeg posljednjeg rata, ili njihovim simpatizerima, apsolutno su neprihvatljivi. I svojevrsni govor (ili akti) mržnje, za koji su odgovorni ne samo neposredni izvršioci, nego svi koji takvo ponašanje tolerišu. Dešavalo se to u Mostaru, Sarajevu ili Republici Srpskoj, nebitno je. I nije nikakav izgovor što ulice u Mostaru još uvijek nose imena po ustaškim zločincima ili što se studenski dom na Palama zove po presuđenom ratnom zločincu iz našeg posljednjeg rata. To je njihova sramota. A ova i slične stvari su sarajevska. A sve zajedno su naša zajednička sramota. I odgovorost političara na vlasti. Koji bi za ovakve stvari u uređenim pravnim državama i odgovarali", navodi se u saopćenju.
Čast Skupštine, Kantona, pa i države (jer je pomenuta odluka imala i međunarodne implikacije) pokušala se zaštititi, poništavanjem sporne odluke, u prvom kvartalu 2018. godine. No, škola još uvijek nosi isti naziv!
(Ne)rad Skupštine
Sa svega 54 održane sjednice, Skupština Kantona Sarajevo, po ovom kriteriju dijeli od 3 do 5 mjesta na kantonalnoj ljestvici, sa skupštinama TK i BPK. A ispred su Skupština USK sa 64 i Skupština ZDK sa 61 održanom sjednicom. Posebno je značajno da Skupštiona nije održala nijednu tematsku sjednicu, iako su postojale inicijative.
"Uz konstitutivnu, naime, održane su samo 43 redovne i 10 hitnih sjednica. CCI, inače, snažno podržava održavanje (dobro pripremljenih) tematskih sjednica (preporučujući jednu kvartalno), o ključnim problemima građanima, kao dobrom putu za fokusiranje društvene energije na te probleme i za iznalaženje načina za njihovo otklanjanje ili bar smanjivanje", navode iz CCI-a.
Među nešto više od 1000 razmotrenih mjera, su i 82 usvojena zakona. U prethodnom mandatu, s druge strane, razmotreno je oko 1.200 mjera i usvojeno 60 zakona. Što se tiče ostalih kantonalnih skupština – broj usvojenih zakona u Skupštini Kantona Sarajevo, niži je od broja usvojenih zakona u Skupštini Tuzlanskog kantona (u kome je usvojen 91 zakon).
Između ostalog Skupština KS cijeli mandat funkcioniše bez izabranog zamjenika predsjedavajućeg iz reda srpskog naroda.
"Ovim se, na simboličkoj ravni, krši ravnopravnost konstitutivnih naroda. A poseban problem je što je u korjenu svega manipulacija izjašnjavanjem o nacionalnoj pripadnosti. A izostanak ozbiljne rasprave o uzrocima ovog problema, predstavlja svojevrsno „metenje pod tepih“, odnosno zatvaranje očiju pred krupnim problemom koji zadire u samu suštinu političkog sistema u BiH", ističu između ostalog iz CCI-a.
