Kako su zakočena dva važna američka projekta u BiH zbog blokada HDZ-a i vlasti RS-a

A među njima je gradnja Južne plinske interkonekcije, ali i nesumnjiv interes u projektu otvaranja nalazišta litijuma kod Lopara na području entiteta RS.

Bez obzira na argumente zašto je projekat rudnika litijuma potencijalno problematičan, u kontekstu čisto američkog interesa koji je u pozadini te priče, zanimljivo je pratiti kako su čak dva projekta iza kojih stoje Amerikanci na klizištu političkih turbulencija.

Prvo, projekat Južne interkonekcije je u potpunosti zaleđen u Parlamentu FBiH, nakon što je Vlada FBiH po formiranju vlasti u aprilu prošle godine taj zakon povukla iz procedure, pravdajući to potrebom za doradu i političkim konsenzusom.

A politički konsenzus koči HDZ, odnosno lider te stranke Dragan Čović koji ne želi prihvatiti da operater za uvos plina bude BH Gas, već traži osnivanje novog preduzeća sa sjedištem u Mostaru. Čović je tako u insistiranju za novim preduzećem istakao da ne žele Sarajevu prepustiti kontrolu nad plinom, insinuirajući da bi se iz glavnog grada navodno mogao i zavrnuti plin. Na stranu što je takva ideja pa gotovo i neizvodiva, jer plin u svakom slučaju mora proći kroz Hercegovinu pa nije jasno kako bi Sarajevo imalo svu kontrolu, ali lider HDZ-a je u ovom kontekstu ušao u sukob i sa Amabasadom SAD-a.

Prema našim saznanjima velika se bitka vodi o samoj trasi budućeg plinovoda, odnosno preko čijih posjeda će plinovod biti izgrađen, jer će svi oni preko čijih imanja cijevi budu položene biti finansijski obeštećeni. To je tek jedan od uglova ove teme.

S druge strane rudnik litijuma, bor ai natrijuma, kojeg vodi kompanija Arcore je posljednjuh mjeseci također u velikom zastoju. Iako je ranije vlast RS-a objeručke prihvatila taj projekat i iako su Amerikanci jasno podržali sve u vezi toga, posljednjih mjeseci dolazi do obrata.