Prve kamene kugle u mjestu Zborište u Velikoj Kladuši pronađene su još 2015. godine kada su ih otkrili mještani ovog naselja, međutim, usljed nepoznavanja materije, vijest nije dospjela u javnost. Čovjek koji je ponajviše zaslužan za otkriće kugli je zaljubljenik u prirodu i planinar iz Velike Kladuše Šefik Sadiković.
"Kugle je otkrio potok, koji je usljed obilnih padavina 2014. godine napravio dubok kanjon na tom području. Dvije kugle su pronašli mještani kada su išli u šumu po drva, a jednu manju su traktorima dovukli do svojih kuća. Kada je ta vijest nedavno došla do mene, ja sam otišao na tu lokaciju i pronašao još dvije kugle", priča Sadiković za naš portal.
Najveća kugla obima sedam metara
On je otkrio najveću kuglu obima sedam metara i najmanju obima 52 centimentra. Obim dvije kugle koje su mještani otkrili iznosi 3,70 i 1,70 metara. Sadiković ističe da je siguran da na ovom području postoji još mnoštvo kugli, ali da se one nalaze duboko pod zemljom.
Prije nekoliko dana mjesto pronalaska kugli posjetila su i dva geologa Ševket Goletić iz Bosanske Krupe i Senad Karajić iz Velike Kladuše. Oni su utvrdili strukturu i način nastanka četiri kamene kugle.
"Ispod dvije veće kugle je nađena 'podina' iste strukture kao i kugle, što znači da nisu pomjerane od nastanka, a upravo ta podina daje veću sigurnost kod određivanja načina nastanka kugli", kaže Goletić za Klix.ba.
Prema prvim procjenama, sastav ovih stijena čini više elemenata.
"Titan, cirkon, vanadijum i barij ukazuju na sedimentalno porijeklo, a hrom, bakar i nikl ukazuju na porijeklo iz bazičnih stijena. Za ove kamene kugle stručnjaci imaju više naziva ili zbog strukture ili zbog nastanka, no možemo kazati da je u pitanju dijabaz-rožnjačka formacija sa svim njenim produktima", pojašnjava Goletić.
Kugle potječu iz jurskog perioda, nastale ispod površine mora
Kada je u pitanju vrijeme i način nastanka kamenih kugli, Goletić napominje da čovjek nema nikakve veze sa nastankom ovog prirodnog fenomena.
"Period i način nastanka kugli naziva se inicijalni geosinklinalni vulkanizam. Vrijeme nastanka je jurski period, što znači da su kugle nastale otprilike prije 30 miliona godina. Poznato je da se Panonsko more sa ovih područja povuklo prije sedam miliona godina, što znači da su kugle nastale duboko pod površinom mora i to usred vulkanskog djelovanja", tvrdi naš sagovornik.
On i detaljno pojašnjava način nastanka kugli.
"Prilikom erupcije vulkana stijene u obliku lave su izbačene u morskoj dubini, što je stvaralo dodatne praskove i komadanje na više dijelova, a pod dejstvom vode i naglog hlađenja stvarao se taj okrugli oblik opasan manganskim plaštom, što je tim kuglama davalo dodatnu čvrstoću", priča Goletić.
On ističe da ovakvih kugli ima posvuda na zemaljskoj kugli, a najbrojnije su u Zapadnom Meksiku, dok su kod nas najpoznatije one u okolici Zavidovića.
Dvojica geologa uzeli su uzorke sa kugli u Zborištu i poslali ih na Rudarsko-geološki fakultet u Tuzli. Nakon rezultata te analize, koji bi trebali biti poznati u narednih nekoliko dana, sa punom sigurnošću će se moći reći kada su i na koji način kugle nastale.
