Kancerogena voda, riba i zrak su ubice za građane tuzlanske regije
Svi su svjesni da kompleksne probleme o zagađenju okoliša nije moguće riješiti preko noći, međutim, poražavajuće je da konkretni potezi u tom smjeru još uvijek nisu poduzeti.
Prekomjeran broj automobila i individualna stambena ložišta na čvrsta goriva samo su neki od razloga za izuzetno nezdrav zrak. Tome u enormnoj mjeri doprinosi i industrija koja ima dvostruko negativno djelovanje, jer osim zraka zagađuje još vodu i tlo.
Industrijsko onečišćenje rijeke Spreče i jezera Modrac traje već nekoliko godina, međutim konkretnim pomacima u cilju smanjenja zagađenja jednostavno rečeno - nema. Posebno je zabrinjavajuće da su u vodama Spreče i Modraca dosad utvrđene prekomjerne koncentracije kancerogenih materija koje kontaminiraju ribu i poljoprivredna zemljišta.
Istraživanje koje je uradio tuzlanski Centar za ekologiju i energiju donosi frapantne podatke koji za posljedicu nose ugrožavanje života građana. Studija je obradila dio fizičko-hemijskih parametara koji su neophodni za procjenu kvaliteta vodotoka rijeke Spreče, odnosno kvaliteta vode jezera Modrac.
Prema sadržaju suspendiranih tvari u izvještaju se rijeka Spreča klasificira u najlošiju kategoriju vodotoka, dok analiza kvalitete vode jezera Modrac ukazuje na visoku koncentraciju ukupnog fosfora i azota što navodi da se ovo jezero nalazi u trofičnom stanju, a utvrđen je i značajan unos suspendiranih tvari u jezero.
U analiziranim uzorcima rijeke Spreče utvrđene su visoke koncentracije teških metala. Posebno je uočljiva ekstremno visoka koncentracija arsena, olova i kadmija. Utvrđeno je i da su olovo, nikl i kadmij prisutni u vodi jezera Modrac, što predstavlja ozbiljno zagađenje vode i može uzrokovati dugoročan negativan utjecaj na ekosistem jezera.
"U analizama koje su urađene zabilježene su vrlo visoke koncentracije pet teških metala, a znatno probijaju granične vrijednosti arsen, kadmij i olovo koji su u prvoj kategoriji kancerogena. Normalne granične vrijednosti se kreću od pet do deset mikrograma po litru, a mi smo u rijeci Spreči naprimjer nailazili na arsen koji je 810 mikrograma po litru. Također, urađena je i analiza ribe babuške u jezeru Modrac gdje smo pronašli izuzetno visoke koncentracije kadmija i olova, što ukazuje na to da su vodotoci zagađeni te da riba nije preporučljiva za ljudsku upotrebu", kazao je za Klix.ba ekspert za teška zagađenja okoliša dr. sc. Abdel Đozić, koji je radio na ovom istraživanju.
Kao najveće uzročnike za izuzetno teško stanje Đozić navodi industrijska postrojenja u kojima se uz vrlo mali tretman pročišćavaju otpadne vode, deponije komunalnog otpada te sanitarno-fekalne deponije koje nastaju u gradovima i selima. Smatra da bi u narednom periodu trebalo uraditi mnogo opsežnija istraživanja od ovog posljednjeg, što je propisano zakonskim odredbama.
"Moramo utvrditi stanje kvaliteta svakog vodotoka na području Federacije Bosne i Hercegovine, nakon čega ćemo moći usmjeriti svoju pažnju prema svim zagađivačima, a ne samo industrijskim koji su poznati. Mi također moramo vidjeti šta ćemo sa sanitarno-fekalnim vodama Kalesije, Živinica, Banovića, odnosno svih manjih mjesta i na koji način ih u narednom periodu prečistiti kako bi se u vremenskom periodu od 10-15 godina svelo na upola manje zagađenje", istaknuo je Đozić.
Onečišćenje vode i tla, uz zagađenje zraka ostavlja dugoročne posljedice i po zdravlje čovjeka. Šefica Službe za higijenu i zdravstvenu ekologiju u Zavodu za javno zdravstvo TK dr. Selma Azabagić upozorava da su teški metali poznati kao endokrini distruktori, što znači da se vezuju za hormone, dovodeći do njihovog poremećaja te mogu izazvati najčešće karcinome respiratornog trakta, dojke, mokraćnih organa te bubrežne patologije.
"Teški metali u zraku su prisutni u pm česticama koje su kod nas prekoračene u toku zimske sezone. Dokazano je da su kancerogene i kod nas su već povezane s mnogobrojnim karcinomima. Kako bismo bili sigurni da li su i u kojoj mjeri kancerogene čestice prekoračene u pm česticama potrebno je što prije od naših monitoringa usvojiti mjerače teških metala", kazala je za Klix.ba Azabagić.
Direktorica Centra za ekologiju i energiju Džemila Agić kaže da građani Tuzle, Lukavca i Živinica oduvijek žive u ekološki opterećenoj sredini, a sada je došlo vrijeme u kojem se izvršenim analizama može pokazati koliko je ono u konačnici.
Ona navodi da je problematično to što se javno zna u kakvim uslovima građani žive te koliko oni negativno pogoduju zdravlju, ali se ne poduzimaju nikakvi veliki koraci kako bi se to spriječilo.
"Za građane je razočaravajuće da se nadležne institucije, koje postoje za to da bi nam osigurale pogodne uslove za život, ne bave tim pitanjima. Sve je veći broj građana koji su svjesni ovog problema i lako bi ih se moglo mobilizirati da se bave njime, ali je pitanje u kojem cilju i koga treba na neki način 'stisnuti', odnosno izvršiti pritisak da bi nešto poduzeo, jer ni meni samoj nije jasno kako bismo sada najbrže stigli do cilja u smanjenju zagađenja zraka. Mi ni u kantonu, niti na federalnom nivou nemamo osobu koja se ističe i želi nešto promijeniti kako bismo s njom pregovarali i pomogli u promjenama", istaknula je Agić za Klix.ba.
O problemu zagađenja zraka, vode i tla uglavnom se priča u periodu kada je nepodnošljivo obavljati dnevne aktivnosti izvan svojih domova, ili u vrijeme ekoloških incidenata koji su česta pojava na području tuzlanske regije.
Stručnjaci navode da sigurnost okoliša treba biti prioritet svih lokalnih zajednica, jer se na takav način mogu spriječiti veće posljedice po zdravlje građana, koje će posebno biti vidljive u predstojećim godinama, s obzirom na ranije izuzetno velike koncentracije zagađujućih materija, one tek će ispoljiti svoje djelovanje u ljudskom organizmu.
