(Ne)moguća misija
138

Kandidat za bosanskog člana Predsjedništva Hajrudin Mulić: Ovo je prvi pokušaj mijenjanja stvari

Piše: I. Č.
Hajrudin Mulić
Hajrudin Mulić
Hajrudin Mulić najavio je svoju kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda bosanskog naroda, znajući unaprijed da će njegov prijedlog biti odbačen. Za Klix.ba je poručio da je to prvi korak i pokušaj mijenjanja stvari, napominjući da čvrsto vjeruje da će jednoga dana u Predsjedništvu BiH sjediti jedan Bosanac.

"Savršeno sam svjestan, ne samo ja, već i ljudi okupljeni oko DS-a BiH i svi građani ove zemlje, da će naša kandidatura biti odbijena, jer je, jednostavno, ustrojstvo države takvo i mi tu nemamo iluzija. S druge strane, imamo opciju da pustimo da stanje ostane ovakvo kakvo jeste ili da učinimo prvi korak i pokušaj ka mijenjanju stanja koje je, očito je, više nego loše", kazao nam je Mulić.

Naveo je da nema problem što je sastav Predsjedništva takav kakav jeste ako je to volja svih građana Bosne i Hercegovine, ali da to nije slučaj.

"Ja čvrsto vjerujem da će jednog dana u Predsjedništvu sjediti i jedan Bosanac i da će jednog dana ova zemlja imati jednog predsjednika. Alternativu ne vidim ako se mislimo pomjeriti s mrtve tačke", poručio je predsjednik Demokratske stranke Bosne i Hercegovine Hajrudin Mulić.

Ko koga predstavlja

Na pitanje znači li da trenutni ustroj, naročito kada je riječ o Predsjedništvu BiH, omogućava samo zastupanje interesa tri konstitutivna naroda, Mulić odgovara da se ne može reći da trenutni članovi Predsjedništva imaju stvarnu podršku "svojih" naroda.

"Ako se bavimo matematikom, koliko ljudi ukupno na izborima glasa i s koliko je glasova i procenata 'svoga' naroda pojedini kandidat dobio mjesto u Predsjedništvu da predstavlja i štiti interese tog istog naroda, ne možemo reći ni da imaju stvarnu podršku 'svojih' naroda. Kod nas je takav sistem da se svaki od njih bavi interesima svoje stranke, dakle, prije svega svojih glasača", rekao je Mulić za Klix.ba.

Istakao je da je bolja opcija od trenutne da ostane princip tročlanog Predsjedništva, a da mogućnost biranja ima svaki građanin BiH za svakog člana Predsjedništva.

"Samim tim bi se izabrani predstavnici obavezali da zastupaju interese svih građana, a ne samo svog izbornog tijela, kao što je to do sada bilo. Kada jednog dana budemo imali jednog predsjednika, a nemam iluziju da će se to desiti uskoro, ali desiti se mora, onda će taj jedan čovjek biti odgovoran i polagati račune svakom stanovniku ove zemlje", istakao je Mulić.

Predsjednik Demokratske stranke BiH podsjetio je na slučajeve kada su se za pozicije kandidirali pripadnici jevrejske i romske zajednice, kao i slučaj kada se za člana Predsjedništva iz Republike Srpske kandidirao Bošnjak iz tog entiteta.

Kandidatura za "obične" građane

"Znamo da su sve kandidature odbijene, kao što znamo i kakve su presude Ustavnoga suda i Suda za ljudska prava u Strazburu. Jednako tako znamo da se te presude ne implementiraju. Slučaj gospodina Pudarića koji podnosi kandidaturu za člana Predsjedništva iz reeda srpskog naroda završit će kao naš, jer on kao Srbin koji živi u Sarajevu nema jednaka prava kao Srbin iz Republike Srpske", kazuje Mulić.

No, ističe da se nikada do sada niko nije kandidirao kao najobičniji stanovnik ove zemlje koji je Bosanac, a da pogotovo to nije učinjeno pod okriljem političke stranke koja bi dala dodatnu potporu i drugu dimenziju toj kandidaturi.

"Ovo je borba protiv diskriminacije, ovo je pokušaj buđenja stanovnika ove zemlje da konačno nauče da ova zemlja ni pedlja neće krenuti naprijed dok svi ne budemo imali jednake obaveze i jednaka prava na svakoj stopi ove zemlje", kategoričan je Hajrudin Mulić.

Na pitanje ko su ostali kandidati Demokratske stranke BiH i na koje pozicije će se kandidovati, Mulić ističe da izlaze na izbore za državni, federalni i kantonalni nivo.

"Ne bih sada licitirao imenima, dok ne kompletiramo liste", zaključio je Hajrudin Mulić u izjavi za Klix.ba.

Mulić se u dosadašnjem društvenoodgovornom radu istaknuo, kako je to ranije iz Demokratske stranke BiH saopćeno, kao osoba koja je svojim angažmanom u miru i u ratnim dešavanjima dala veliki doprinos povezivanju ljudi na prostoru cijele Bosne i Hercegovine i regiona.