Sjednica VSTV-a BiH
11

Kandidati za posebnog zamjenika tužitelja Federalnog USKOK-a predstavili svoje programe

A. L.
Sjednica VSTV-a BiH (Foto: T. S./Klix.ba)
(Foto: T. S./Klix.ba)
U Sarajevu se danas održava drugi dan sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine, a najinteresantnija tačka je imenovanje posebnog zamjenika tužitelja budućeg federalnog USKOK-a (Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta).

Na sjednici su se obratili kandidati za ovu poziciju, a među njima su tužiltelj iz Tuzle Ćazim Serhatlić, državna tužiteljica Ivana Petković i tužitelj iz Brčkog Pavo Radoš.

Ivana Petković je prva izašla i predstavila svog program, za koji kaže da se bazira na "osnovnim tužilačkim principima s naglaskom na transparentnost", rekavši još kako bi se time vratilo povjerenje javnosti.

"Potrebni su nam mnogo kvalitetniji tužilaški akti i u tom pravcu sam predložila povećanje nadzora finalnih tužilaških odluka. Ja najviše zamjeram dužine trajanje istraga, posebno u predmetima od interesa za javnost", rekla je Petković.

Posebno je naglasila i povećanje transparentnosti prema javnosti.

"Ovdje bih od mjera pojačala vještine tužioca u medijskim nastupima, te zastupljenost tužioca na seminarima, okruglim stolovima, a koji su vezani za korupciju", istakla je.

Petković je dalje govorila o broju predmeta koje bi trebao preuzeti odjel. Zasad, kako kaže, se govori o 300 predmeta, što može predstavljati veliki problem, prema njenom mišljenju.

"Možemo u taj odjel rasporediti tužioce iz ostalih odjela, ali po zakonu oni bi onda tu mogli biti maksimalno godinu dana, a to je premalo, posebno za složene predmete. Kad je riječ o načinu rukovođenja u ovom odjelu, smatram da na čelu mora biti osoba koja će biti u stanju pravilno organizivati i nadzirati rad, biti odgovorna, ali i tražiti odgovornost", rekla je Petković u svom izlaganju.

Nakon Petković, obratio se Pavo Radoš, koji se smatra i favoritom za ovu poziciju.

On je od 2012. godine tužilac u Brčko Distriktu, a na početku je istakao zbog čega želi na ovu poziciju.

"Ovo je za mene profesionalni izazov, a želja mi je da dam doprinos u vladavini prava. To su motivi da se prijavim na ovu funkciju. Prvi strateški cilj mi je osiguranje adekvatnog početka rada ovog odjela. Vrlo je bitno da se na početku rada održe sastanci sa svim uposlenicima, kao i s agencijama za provođenje zakona. Cilj mi je uspostaviti saradnju s državnim institucijama, te s nekima potpisivati memorandum o saradnji", rekao je Radoš.

Rekao je također da želi smanjiti vrijeme istraga, te da prepostavlja da će "20 do 30 predmeta završvati sporazumom o priznanju krivice."

"Pretpostavka mi je da će 50 posto predmeta biti obuhvaćeno finansijskom istragom. Želim podići kvalitet zastupanja optužnice pred sudom, kao i iznošenja žalbe. Očekujem da 50 posto žalbi bude usvojeno, a da 90 posto optužnica zavrsi osuđujućim presudama", rekao je tužitelj iz Orašja.

Također je istakao da želi postići visok nivo transparentnosti svakog zaposlenika.

"Smatram da formiranjem ovog odjela BiH dobija šansu da napravi značajan iskorak i pokaže domaćoj javnosti da je moguća borba protiv najtežih krivičnih djela. Izuzetno je bitno da svi akteri koji su uključeni budu maksimalno angažovani da se ciljevi ostvare", rekao je Pavo Radoš.

Posljednji se obratio Ćazim Serhatlić. On je na početku izlaganja naglasio svojih 13 godina iskustva, te da je radio na slučajevima kriminala i korupcije.

"Cilj mi je poboljšanje u borbi protiv kriminala i korupcije. Mislim da imam dovoljno iskustva da mogu da vodim jednu ovakvu instituciju. Ja sam postavio nekoliko strateških ciljeva. Formiranje ovog odjela će biti tesko do kraja ove godine, ne samo zbog problema s pratećim kadrom, nego i samog broja predmeta. Veliki je broj predmeta koji bismo preuzeli, to bi ugušilo rad ovog odjela, a očekivanja su velika", rekao je Serhatlić.

Smatra da bi problem mogao nastati s efikasnošću rada ovog odjela, te je iznio svoj prijedlog za rješenje.

"Jedna od mjera bi bila da preuzimamo samo predmete visokog kriminala ili da sukcesivno preuzimamo predmete. To znači da bismo rasteretili broj predmeta i početak rada ovog odjela. Želim da se poveća brij osuđujućih presuda na 80 posto, a do sada su mi iskustva da je to 60 posto. Smatram da treba povećati broj saradnika koje ima tužitelj", istakao je na kraju svog izlaganja.