Kantonalna vlast u Sarajevu obilježila 29. godišnjicu pogibije Ramiza Salčina
Napomenuli su da je poginuo kao komandant Općinskog štaba Teritorijalne odbrane Novi Grad Sarajevo. Opisan je kao aktivni učesnik pripreme i organizacije odbrane glavnog grada, kao i ostatka Bosne i Hercegovine.
"Ramiz Salčin je rođen 13. maja 1954. godine u selu Gornji Igri, naselje Borač, općina Gacko. Prije samog početka agresije na Bosnu i Hercegovinu odigrao je važnu ulogu u organiziranju otpora na prostoru Novog Grada. Sa saborcima i patriotama organizovao je i postavio straže još u februaru 1992., a već početkom marta te godine spriječio je izlazak neprijateljskih snaga na brdo Mojmilo i zauzimanje strateški važnih položaja za odbranu Sarajeva. Poginuo je 22. augusta 1992. u Saraj Polju od snajperskog hica sa neprijateljskog položaja iz Nedžarića. Ukopan je u haremu na Kovačima u Sarajevu. Posthumno je odlikovan najvišim ratnim priznanjem Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) 'Zlatnim ljiljanom'', a kao pripadnik Oružanih snaga RBiH, boreći se protiv neprijatelja, snažno je pokazao hrabrost te mu je dodijeljen i 'Orden zlatnog grba s mačevima'. U čast njemu, jedan trg i ulica u Sarajevu nose njegovo ime. Osim toga, po njemu je nazvana i sportska dvorana na Mojmilu", napomenuo je Okerić.
Potom su sve delegacije, a među njima i delegacija Kantona Sarajevo, položile cvijeće i odale počast na mezar heroja Salčina. I na ovom mjestu je istaknuto da je Salčin dao nemjerljiv doprinos u stvaranju ARBiH.
"Aktivno je učestvovao u odbrani grada formiranjem linija odbrane. Učestvovao je u iseljavanju kasarne 'Viktor Bubanj', gdje je i ranjen", prisjetili su se njegovi saborci.
Naglasili su i da je kao komandant bio na svakoj liniji odbrane te da je učestvovao u svim vojnim akcijama. Nazvan je borcem za "demokratiju i suživot". U okviru obilježavanja ove godišnjice, u multimedijalnoj sali u kompleksu Šehidskog mezarja Kovači održana je i Akademija posvećena heroju Salčinu.
Tom prilikom obratio se ministar Osmanović koji je kazao da je Salčin bio dostojanstven, suzdržan, i ozbiljan, onaj koji prodire u srž i suštinu.
"Čovjek sa visokom intuicijom, samopouzdanjem, hrabar i željan djelovanja, uvijek prvi i onaj koji preuzima vodstvo, ali i sve rizike. Njegova neiscrpna energija i nesalomljivi duh bili su pokretačka snaga u organizovanju građana Novog grada, formiranju jedinica, snabdjevanju opremom i naoružanjem te napose pružanju neviđenog otpora daleko nadmoćnijem agresoru. Njegove dvije najveće želje bile su osvajanje kasarne 'Viktor Bubanj' i oslobođenje naselja Nedžarići. U predaji kasarne je i ranjen, a njegovi saborci kažu da je već nakon samo sedam dana došao na linije fronta da ih posjeti i da im pruži maksimalnu podršku. Nezaustavljiv i neustrašiv, nikada nije oklijevao da bude prvi. Sarajevo će ga sigurno pamtiti i po tome što je u bitki za Žuč bio među prvima koji je istrčao na to brdo i agresorske položaje. Svojim podvizima održao je lekciju cijelom svijetu", ocijenio je Osmanović.
Poručio je da ne postoji način da se "svi mi, koji smo dočekali mir i slobodu, odužimo onima koji je nisu dočekali, a koji su svoje živote, svoj duh i tijelo ugradili u njene temelje".
"Ono što možemo i moramo jeste da čuvamo uspomenu na njihove velike podvige, da se hranimo njihovom hrabrošću i odvažnošću, da koračamo njihovim stopama i da ne čekamo da nam neko drugi gradi i brani domovinu. Ramiz danas ima ulicu i sportsku dvoranu u Sarajevu, ali to nije dovoljno ako naša djeca ne znaju za njegova herojska djela i njegove junačke podvige. Učimo nove generacije ko je bio Ramiz i ostali heroji slični njemu. Ko su bili ljiljani, ko su bili odabrani, čisti i uzvišeni. To nam je dužnost i to nam je obaveza. Ne smijemo dozvoliti da nas zaborav i nemar savlada. Narod koji zaboravlja svoju historiju zaslužuje da mu se ona i ponovi", izjavio je Osmanović.
Naveo je i to da je "naš zadatak danas, kao i cilj ovog okupljanja isticanje istine, ali i upoznavanje naše djece kako se branila domovina".
"Oružani sukob je prekinut, ali rat nikako nije završen. Neprijatelji danas više nego ikada napadaju i koriste sva moguća sredstva da unište Bosnu i Hercegovinu, da naše heroje pretvore u zločince i agresore, da nam ospore pravo na domovinu, na jezik, na kulturu i historiju. To im više nikada ne smijemo dopustiti. Bili smo kao jedno u ratu, svaki branitelj, svaka jedinica, svi odredi, brigade, davali su sve što su imali da Bosna ostane i opstane, moramo učiti od njih i moramo oko naše domovine postaviti jedinstvene bedeme odbrane, ostaviti sve nesuglasice po strani i jednoglasno reći neprijatelju Ne. To su nas zadužili oni, njihovi nišani i grobovi i danas nas opominju, ostavili su nam u amanet domovinu, a naša je dužnost i obaveza da je branimo i da ne dopustimo da ikada iko pomisli da je njihova krv bila uzalud", zaključio je ministar Osmanović.
Na akademiji je izveden i prigodan kulturno-umjetnički program, saopćili su iz Vlade Kantona Sarajevo.