Karamehić Abazović miješa kruške i jabuke: Političke izmjene Izbornog zakona svrstava među prioritete EU
"Do toga može doći ako se članovi Kolegija usuglase. Koliko imam informacije Ademović i Čović su saglasni da dođe do hitne sjednice. Još se čeka potvrda Špirića. U momentu kada se to desi hitna sjednica se zakazuje u roku tri dana i zakon može biti usvojen", rekla je državna zastupnica.
Dodala je da su formirane radne grupe za druga tri zakona, Zakon o sukobu interesa, Zakon o sudovima, Izborni zakon.
"Postoje stvari oko kojih se postigao veći-manji nivo saglasnosti. To će morati biti paket. Zakon o sprečavanju pranja novca ne može čekati", rekla je Karamehi-Abazović.
Na pitanje voditeljice zašto je među tri zakona uvršten Izborni zakon, iako predstavnici Evropske unije to nisu spominjali, zastupnica NiP-a je kazala da je uvršten zbog najava visokog predstavnika Christiana Schmidta da će nametnuti rješenje u tehničkom djelu.
"To je Izborni zakon gurnulo na viši stepen hitnosti nego što je bio do sad. OHR na jednu stranu, međunarodna zajednica nije kompaktna cjelina, čak ni Evropska unija. Pa ćete dobiti različite glasove. Plenković ili ministar vanjskih poslova Hrvatske Radman će vam reći da je rješavanje hrvatskog pitanja nešto što je apsolutno neophodno. Ostali će vam reći da to može, a i ne mora. Europarlamentarci će vam reći da je potrebno da u novi Izborni zakon obavezno uvrstimo i presude Evropskog suda za ljudska prava. Tako da postoji više elemenata koje bi mi idealno trebali inkorporirati u Izborni zakon", kazala je državna zastupnica.
U nastavku je objasnila koji su to elementi.
"Treba zadovoljiti transparentnost izbornog procesa. Da olakšamo Hrvatima u Bosni i Hercegovini da se osjećaju ugodno i slobodno u ovoj zemlji da biraju svoje predstavnike. I u isto vrijeme da svakom građaninu na svakom pedlju BiH omogućimo da se kandiduju za najvišu poziciju u BiH, to je Predsjedništvo", objasnila je Karamehić Abazović.
Zanimljivo je da se Karamehić Abazović poziva na ultimatum Schmidta u vezi tehničkih izmjena Izbornog zakona, da bi uvrstila i dio koji se odnosi na političke izmjene, iako je visoki predstavnik jasno naznačio da se o tome sad ne treba odlučivati.
Govoreći ranije o promjeni načina biranja članova Predsjedništva Schmidt je za Večernji list kazao da se sada treba fokusirati samo na tehničke izmjene.
"Međutim ako sada želimo nešto popraviti, onda se to može odnositi samo na tehnička pitanja. Sve ostale stvari mislim da ih se sada ne bi trebali doticati. Tu sam, ne samo s Hrvatima nego sa svima s kojima sam razgovarao poručio da ova tema nije na dnevnom redu kada je u pitanju integritet izbornog procesa", kazao je Schmidt.
Nevjerovatno je da se državna zastupnica pozvala na Schmidta kako bi našla opravdanje da Izborni zakon bude uvršten među tri zakona koja su trenutno prioritet, a odmah nakon toga kazala da nije bitan stav Schmidta da se fokusiraju samo na tehničke izmjene, jer međunarodna zajednica nije kompaktna cjelina, te neki traže i reformu izbora članova Predsjedništva. U jednom trenutku je Schmidt bitan, u drugom nije.
