Puljić je naglasio da nema uvida u sve što je država učinila, ali da je žalostan što nije vođena briga o regulaciji voda, počevši od zaštite nasipa jer, kako je istakao, sredstva koja su bila određena za to otišla su "na drugu stranu".
"Tu je odgovornost lokalne vlasti. Znam samo ono što je Karitas učinio da ljudima ublažimo muke. Nije lako obnoviti, vlaga se uvukla u zidove, nije ih lako isušiti. Oni koji nemaju gornjih spratova imaju velike poteškoće. Želim se zahvaliti i ohrabriti one koji su pružili pomoć", kazao je i dodao da se treba više angažovati.
Gdje je novac od donatorske konferencije?
"Obeshrabruje samo vikati kako nemamo, moramo potaknuti da se istinski učini više. Ja se pitam gdje su ona sredstva koja su u donatorskoj konferenciji odobrena, ima li efekta od tih sredstava na terenu", pitao je Puljić i naveo da je Karitas Vrhbosanske nadbiskupije kontaktirao brojne donatore i da su mnogi razumjeli tu potrebu, imali srca i dali podršku. "Samo što mi nemamo mehanizme da sve potrebe možemo pokriti. Prvo smo tražili prvu pomoć za preživljavanje, a onda i programe za obnovu kuća i stočnog fonda, pa onda i namještaja. Cifre sada ne mogu reći, ali sam zahvalan svim donatorima".
Dodao je da su se na pozive Karitasa najvećim dijelom odazvale crkvene organizacije, ali da je bilo i civilnih, te da je pomoć pružena i iz fonda koji hrvatski biskupi dobijaju od države.
Na pitanje o smanjenju broja katolika u BiH, koji odlaze "trbuhom za kruhom", kardinal Puljić je rekao: "Mislim da time što konstatiramo da nemamo jednaka prava nećemo ništa promijeniti. Mi moramo učiniti da svi koji čine strukture vlasti, međunarodna zajednica i domaći, istinski to shvate i pokušaju mijenjati. Zato bih stavio naglasak na to šta učiniti da oni koji žive tu ostanu, a da se oni koji se žele vratiti - vrate. Jer vidimo da odobrena sredstva za povratak onima koji to žele leže u bankama, a ljudi tek u samu zimu dobiju materijal za gradnju, a onda postoji opasnost da im to ukradu. Zato moramo imati učinkovitije aktivnosti podrške ljudima i za opstanak i za povratak".
Sarajlijama je grad draži sa kipom pape
Rezimirajući period od 1990. godine, kada je imenovan kao nadbiskup i kada je počeo svoju službu u crkvi, kardinal Puljić je istakao nekoliko posebno pozitivnih trenutaka, a prvenstveno učešće u konklavama.
"Dva puta sam kao kardinal učestovao u izboru pape. Sigurno da ću iz tih vremena posebno pamtiti proglašenje svetim Ivana Pavla II, koji me je imenovao i posvetio za nadbiskupa i imenovao za kardinala. Radosno sam doživio i postavljanje spomenika pred Katedralom posvećenom njemu, jer je bio borac za mir u Bosni i Hercegovini i za mene silna podrška u tim teškim danima rata, pa i poraća. Radostan sam što je taj spomenik lijepo prihvaćen i svi ljudi koji dolaze rado se slikaju pred Katedralom i kipom. Jedan stari Sarajlija mi je rekao: 'Volim Sarajevo, ali od danas mi je još draže'", sa zadovoljstvom je saopćio kardinal Puljić.
