Prema njegovim riječima, ono što stvara sumnju je polemika da li je revizija presude novi postupak ili nastavak ranijeg postupka.
"U Statutu i Pravilima Međunarodnog suda pravde nema odredbe prema kojoj se podnošenje prijedloga za reviziju presude toga suda smatra novim postupkom. Ukoliko je Sud u nekom slučaju, inače rijetkih prijedloga za reviziju, zasnovao novi predmet, za to nije imao uporišta u navedenim dokumentima i mogao je to pravdati samo praktičnim razlozima evidentiranja predmeta. Iz navedenog se može vjerodostojno zaključiti da je prijedlog za reviziju nastavak postupka u kojem se ne otvara rasprava ni o jednom drugom pitanju o kojem je odlučeno, osim o onom koje je označeno u prijedlogu za reviziju", kazao je Trnka.
Ukoliko ovlašteni predstavnik tužene strane ospori aktivnu legitimaciju agenta BiH, o tome, kao o prethodnom pravnom pitanju, nakon rasprave, treba odlučiti Sud.
"Nema mjesta političkom diskursu o kvalitetu mandata agenta", zaključio je Trnka.