Kasim Trnka: Uskladiti presude Ustavnog suda s Izbornim zakonom bit će viša matematika
"Izbori će se u svakom slučaju moći održati, ali se neće moći provesti rezultati izbora budući neće moći biti popunjeni domovi naroda. Kad nema domova naroda, nema ni Vlade Federacije, kao ni predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Također nema Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. I sve to skupa izaziva neviđenu ustavnu krizu", upozorio je profesor Trnka.
Neusklađenost Izbornog zakona s Ustavom FBiH
Prema aktuelnim odredbama Izbornog zakona se iz svakog kantona birao najmanje po jedan delegat iz svakog konstitutivnog naroda, bez obzira na njegovu zastupljenost u tom kantonu, što je, prema ocjenama Bože Ljubića i Hrvatskog narodnog sabora (HNS), omogućavalo pripadnicima drugih konstitutivnih naroda da Hrvatima biraju predstavnike u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Ustavni sud BiH je na sjednici održanoj u decembru 2016. godine djelimično usvojio zahtjev Bože Ljubića za ocjenu ustavnosti odredbi članova Izbornog zakona BiH koji se tiču načina izbora delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, te je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da u roku od šest mjeseci od dostavljanja ove odluke prilagodi Izborni zakon sa Ustavom BiH.
Profesor Trnka, međutim, objašnjava da je problematično što Ustav Federacije BiH ima jednu odredbu, koju Ustavni sud nije razriješio mada je pokrenut postupak za razrješavanje, a ta odredba kaže da u svakom kantonu mora biti jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda, ako u kantonalnoj skupštini ima takva osoba iz nekog konstitutivnog naroda.
"Ustavni sud BiH je izbrisao tu odredbu u zakonu, ali je ona ostala u Ustavu Federacije BiH. Sad imamo neusaglašenost unutar pravnog poretka Bosne i Hercegovine. Borjana Krišto je pokrenula postupak i traži ocjenu ustavnosti te odredbe Ustava Federacije. Dakle, treba da se vidi kakva će situacija biti. Pa čak i ako Ustavni sud BiH, a on ima to ovlaštenje, zauzme stanovište kao kod apelacije Bože Ljubića, onda ćemo zaista doći u situaciju da u cijelom poretku nema više obaveze da iz svakog kantona bude bar po jedan delegat svakog konstitutivnog naroda", rekao je Trnka.
U svakom slučaju, smatra da će se nametnuti pitanje kako će se napraviti izborni propisi da nijedan građanin ne ostane uskraćen ni u aktivnom, ni u pasivnom biračkom pravu.
"To je već viša matematika", kazao je Trnka za Klix.ba.
Dragan Čović lovi u mutnom
Profesor Trnka objašnjava da presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića nema nikakve veze s izborom članova Predsjedništva BiH te da je neophodno te dvije stvari potpuno razdvojiti.
"Presuda po apelaciji Ljubića odnosi se samo na izbor delegata u Dom naroda Federalnog parlamenta, iz kantonalnih skupština, a apropo toga i u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, jer se oni delegiraju iz Federalnog parlamenta. HDZ pokušava iskoristiti postojeću situaciju kako bi došli do promjena u vezi izbora za člana Predsjedništva. To je nešto sasvim drugo. Ustavni sud ima drukčiju poziciju kad je riječ o Predsjedništvu", napominje Trnka.
CIK BiH tamo gdje mu nije mjesto
Profesor Trnka smatra da je Centralna izborna komisija BiH trebala izbjeći situaciju u kojoj se našla kada je u javnost procurio radni materijal iz te institucije.
"Političke odluke treba da donose parlamentarne strukture, a Centralna izborna komisija je tu da provodi odluke koje se na Parlamentu donesu. Parlamentarci su ovdje pokazali nesposobnost da riješe ove probleme sa Izbornim zakonom, ovo je slučajno ispalo sa tim nekakvim radnim materijalom, pa se sve obrušilo na Centralnu izbornu komisiju koja vjerovatno nije ni trebala da se bavi tim pitanjem, već je trebala čekati da se Parlament odluči, ili ne odluči o tom pogledu", rekao je Trnka za Klix.ba.
Istakao je da je najveći problem što se miješaju koncepti, oni sa elementom građanskog i oni sa elementom nacionalnog.
"To pitanje mora politički da se razriješi, a upravo na tome insistira Evropski sud za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Dakle, da se diskriminacija izostavi i da moraju svi građani imati jednako pravo. CIK se upetljao tamo gdje mu nije mjesto i mislim da je u cjelini trebalo da izbjegne tu situaciju. U svakom slučaju, ovo što je CIK BiH imao u svom radnom materijalu ispada kao da je diskutovano koje bi posljedice bile ukoliko bi bio prihvaćen HDZ-ov prijedlog. Vidjeli smo prema tom izračunu da bi posljedice bile katastrofalne, da ne bi Hrvati birani iz Tuzle, Zenice, Krajine... Potpuna diskriminacija", kazao je Trnka za Klix.ba.
Naveo je da to, u stvari, i jeste glavni prigovor prijedloga HDZ-ovog prijedloga u vezi izbornog zakona.
"Nažalost, pokazalo se da nijedna stvar u našim institucijama ne može ostati unutar institucija. Onda ne funkcionira normalno država. Radni materijal ne bi smio doći u javnost. U stvari, ovo što je izašlo u javnost nije stav CIK-a BiH. Skandalozna je sama činjenica da su počeli da raspravljaju o tome, a još skandaloznije što je to odmah isti dan došlo do portala, medija", rekao je profesor Trnka.
Na pitanje smatra li da je HDZ-u BiH u interesu da ne dođe do promjena Izbornog zakona, profesor Trnka odgovara da je sve moguće.
"Ako već prave ovako nemoguća rješenja, onda je moguće da im odgovara status quo. Njihove političke elite nisu sigurne da li će biti izabrane na te pozicije tokom novih izbora, pogotovo ukoliko se u skladu s evropskim standardima bude uređivao Izborni zakon", zaključio je profesor Kasim Trnka.
