Kavalec za Klix.ba poručila političarima: Građani nisu glasali da biste vi blokirali procese

Kako doživljavate poruke ključnih stranaka kada je riječ o budućem ustrojstvu države. Imali smo deklaraciju SDA o Republici BiH, a potom odgovor SNSD o pravu na samoopredjeljenju RS.

Nekada se čini da se više truda ulaže u političku retoriku nego u konstruktivan dijalog i iznalaženje rješenja koji će pomoći ovoj državi da krene naprijed. Ostale države u regiji ostvarile su značajan napredak u ekonomskom i demokratskom smislu u zadnjih nekoliko godina. BiH posjeduje veliki potencijal da postigne to isto. Niko ne želi da taj potencijal propadne ili da se građanima BiH onemogući pristup prilikama. Politički lideri su odgovorni za stvaranje uslova u kojima je moguće postići konstruktivan kompromis.

Misija OSCE-a u BiH i druge organizacije međunarodne zajednice dijele želju građana BiH da se fokus u političkoj domeni preusmjeri sa uskih političkih interesa na izradu i usvajanje politika rada i programa kojima će se rješavati stvarne potrebe građana. Misija OSCE-a u BiH snažno podržava proces reformi, ali ona ne može biti vođa na tom putu. To moraju biti politički lideri koji bi trebali pokazati da su sposobni voditi te reforme.

Vaš prethodnik Bruce Berton imao je oštre, ali veoma jasne i nedvosmislene poruke VSTV-u kada je riječ o nepriznavanju zaključaka Parlamenta BiH, posebno u vezi sa formiranom istražnom komisijom koja treba da istraži stanje u tom tijelu. Kako vi gledate na ovaj problem uzme li se u obzir važnost VSTV-a za pravosudni sistem u BiH?

Visoko sudsko i tužilačko vijeće je veoma važna državna institucija i mora se osigurati njen pravilan rad. Transparentnost i integritet su ključni preduvjeti povjerenja javnosti u rad svih institucija u BiH, uključujući i VSTV. Jedna od najvažnijih uloga VSTV-a jeste da jasno pokaže kako reguliše integritet svojih članova, te da osigura poštivanje najviših mogućih standarda kompetentnosti, profesionalnosti i integriteta pravosuđa u cjelini. Parlamentarna skupština takođe ima ulogu da osigura odgovornost javnih institucija prema građanima BiH kojima služe.

I dalje smatramo da se mora pronaći ravnoteža između očuvanja pravosudne nezavisnosti i odgovarajućeg obima nadzora nad ovlastima VSTV-a. Zakonodavne i izvršne vlasti mogu legitimno vršiti nadzor i komentirati rad pravosuđa, pod uvjetom da ne prekorače granice u smislu da kritika ne preraste u neprimjeren pritisak.

U BIH se na pravosudni sistem gleda kao na rak-ranu ovog društva, zbog činjenice da imamo sve češće pojave da su nosioci pravosudnih funkcija ogrezli u korupciju. Previše primjera u medijima da se o tome ne razgovara na ozbiljan način. Vaš komentar?

BiH se i dalje bori kako bi izgradila pravičan, efikasan i neovisan pravosudni sektor. Pravosuđe pati zbog nedostatka javne odgovornosti i transparentnosti, te je sve češće pod direktnim napadima, a predmetom je i drugih suptilnijih oblika uplitanja u njegovu neovisnost. Sudska imenovanja nisu uvijek utemeljena na meritumu i transparentnosti, dok mehanizmi ocjene učinka rada i disciplinski mehanizmi ne osiguravaju javnu odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija.

Čitav niz pitanja, u koja spadaju fragmentiran pravni okvir, nedosljednost u primjeni zakona, nedovoljna zaštita i podrška svjedocima i žrtvama, te nedostatak kapaciteta potrebnih za efikasnu istragu i procesuiranje složenih kaznenih djela, narušava pravnu sigurnost i ravnopravnost građana pred zakonom. Nažalost, sve ovo rezultira široko rasprostranjenim skepticizmom u javnosti oko transparentnosti i nepristrasnosti pravosuđa. Poseban izazov i dalje ostaje revizija državne Strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

Javna odgovornost pravosuđa je suštinski elemenat vladavine prava u svakom demokratskom društvu. Kao što je Misija OSCE-a u BiH ranije izjavila, niko ne bi trebalo da bude iznad zakona. Nosioci pravosudnih funkcija bi trebalo da budu utjelotvorenje najviših mogućih standarda kompetencije i integriteta.

Kada se pojave navodi o krivičnom djelu počinjenom od strane pravosudnog zvaničnika, to samo još više umanjuje ionako slabo povjerenje koje javnost ima u pravosuđe. Zbog toga se ovakvi navodi moraju u potpunosti i brzo rješavati na nepristrasan način i bez sukoba interesa. Ovo se ne odnosi samo na nedavni slučaj nego na sve slučajeve.

VSTV, kao tijelo koje je zaduženo, ne samo za imenovanje sudija i tužilaca, već i za izradu, reviziju i distribuciju pravosudne politike rada u BiH, mora biti vodeća snaga reforme pravosudnog sektora i mora osigurati najviše nivoe profesionalizma, transparentnosti i javne odgovornosti, kako pravosuđa tako i vlastite institucije.

Diskriminacija u obrazovanju u smislu podjele na nacionalnom nivou još je veoma prisutna. Posebno to na svojoj koži doživaljavaju učenici u srednjoj Bosni, gdje su na vlasti SDA i HDZ ili u određenim dijelovima Hercegovina. Kako vi na ovo gledate?

Obrazovanje je jedno od najosjetljivijih, najkontroverznijih i najsnažnije politiziranih pitanja u BiH u proteklih 20 godina. Diskriminacija i segregacija u školama u BiH (prisutna u oba entiteta) predstavlja kršenje međunarodnih konvencija i prijetnju dugoročnoj stabilnosti i ekonomskom napretku.

Bosna i Hercegovina neće postati prosperitetna zemlja ako budućim generacijama svojih građana ne pruži inkluzivno, kvalitetno obrazovanje, bez diskriminacije. Reforme u obrazovanju sve su hitnije s obzirom na to da se broj učenika i dalje smanjuje, što je trend koji se dijelom odražava na kvalitet obrazovanja u BiH.

Pitanja poput naziva jezika u RS-u i „dvije škole pod jednim krovom“ u Federaciji BiH, kao i drugi oblici segregacije i diskriminacije djece širom BiH, predstavljaju osnovne prepreke za poboljšanje kvalitete obrazovanja u BiH.

Štetno je za državu kada se djeca iz različitih etničkih zajednica fizički razdvajaju i uče prema različitim nastavnim planovima i programima. U velikom broju škola sa ovom praksom, djeca različite etničke pripadnosti nemaju priliku da se druže. Ovakva vrsta diskriminacije i podjele može dovesti do produbljivanja tenzija u društvu.

Misija OSCE-a u BiH smatra da su politički dijalog, administrativno i pravno ujedinjenje takvih škola i veći stepen interakcije među djecom koja pohađaju te škole presudni za okončanje ove štetne prakse, kako smo to naveli u našem izvještaju pod nazivom “Dvije škole pod jednim krovom” - najvidljiviji primjer diskriminacije u oblasti obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Spremni smo dati svoju podršku u realizaciji preporuka sadržanih u ovom dokumentu, te ohrabrujemo BiH vlasti da izbace politiku iz obrazovnih pitanja, te da rade na stavljanju interesa djeteta u prvi plan.