Kavazović: Volio bih da sve nas ramazan više uljudi, od političara, intelektualaca i novinara
Kako je kazao, sasvim je očito da se suočavamo s velikom krizom izazvanom pandemijom koronavirusa, koja je u mnogim segmentima ograničila funkcionisanje do sada uobičajenih formi društvenog i vjerskog života.
"Ovo je potpuno nova situacija, koja je do sada nezapamćena i koja sama po sebi mijenja i svijest i ponašanje ljudi. Islamska zajednica je kroz različita uputstva i preporuke nastojala osigurati odvijanje vjerskog života, vodeći računa prije svega o zdravlju ljudi", kazao je Kavazović.
Govoreći o organizaciji i načinu borbe Islamske zajednice protiv koronavirusa, reis Kavazović je podsjetio da su na početku morali zatvoriti džamije iz opreza, jer je bio nizak nivo znanja o virusu koji je pogodio svijet, i jer su takve bile preporuke stručnjaka i praksa u ostatku svijeta.
"Vremenom smo se prilagođavali i nastojali organizirati džemat u novim uslovima. Mi smo među rijetkim zajednicama u svijetu koje nikada nisu u potpunosti prekidale obrede, prije svega one vezane za džumu i džamiju. Drago mi je da su krizni štabovi ocijenili naše kao veoma dobre. Džamije nisu bile izvori zaraze. Želim se zahvaliti svim imamima, mutevelijama, džematskim odborima i džematlijama na pridržavanju uputstava Rijaseta u ovim kriznim vremenima. Nastavit ćemo pratiti situaciju i naspram onoga sa čim se budemo suočavali donositi mjere i preporuke. Tako će biti i tokom predstojećeg mjeseca ramazana, ako Bog da", istakao je reis.
Prema njegovim riječima, Islamska zajednica je od početka pandemije bila posvećena tome da održi sve svoje primarne funkcije u radu kroz džemat, organiziranje obreda, namaza i vjerske pouke i odgoja u obdaništima, mektebima, medresama i na fakultetima. Ništa od ovoga nije prestajalo s radom, funkcionisalo je način kako je to bilo moguće.
"Islamska zajednica izdvaja velika sredstva u humanitarne svrhe. Radi se o milionskim iznosima. Tu prije svega mislim na siromašnu populaciju koju pomažemo kroz podjelu prehrambenih kupona, pomoć narodnim kuhinjama, stipendiranje velikog broja učenika i studenata u Bosni i Hercegovini i Sandžaku. Uz to, izdržavamo sedam đačkih domova, studentske domove, pomažemo rad velikog broja udruženja osoba s posebnim potrebama, često reagiramo na zahtjeve za jednokratnu pomoć osobama koje se nađu u stanju socijalne potrebe ili zbog bolesti", ispričao je Kavazović.
Odgovarajući na pitanje o sumnji koja postoji kod jednog broja muslimana u pogledu sadržaja vakcina protiv koronavirusa, reis ističe da Islamska zajednica smatra da se ljudi trebaju vakcinisati i da je "bespotrebna, čak i zlonamjerna propaganda o tome da li je vakcina halal ili nije".
"Sve što će doprinijeti tome da se zaštiti zdravlje ljudi kada je ono ugroženo je neophodno upotrijebiti. Oni koji to dovode u pitanje neodgovorne su osobe. Na njih ne vrijedi trošiti vrijeme. O tome je Islamska zajednica imala jasan stav od početka", naglasio je Kavazović.
Upitan kada će biti riješeno pitanje restitucije vakufske imovine i kada će biti potpisan ugovor IZ s državom, reisu-l-ulema odgovara da su to pitanja za državu i da je Islamska zajednica uradila svoj dio posla s Vijećem ministara skoro prije punu deceniju.
"Predsjedništvo Bosne i Hercegovine koči potpisivanje ugovora koje je Vijeće ministara odobrilo. Isti je slučaj i s imovinom vjerskih zajednica. Više od decenije prijedlog zakona o restituciji je u ladicama Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Sve vjerske zajednice su spremne odmah tome pristupiti", dodao je.
Kada je riječ o položaju Bošnjaka i muslimana u entitetu Republika Srpska te šta IZ u BiH čini kako bi se njihov status poboljšao, reisu-l-ulema kaže da pitanje o zaštiti prava Bošnjaka treba uputiti na neke druge adrese, a kada je riječ o vjerskom, muslimanskom aspektu, Islamska zajednica je uspjela osigurati da džemati funkcioniraju na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.
"Od 614 džamija koje su bile porušene većinu smo obnovili. Imami žive i rade u našim džematima od Trebinja do Bosanskog Broda. Vjeroučitelji su u školama na časovima vjeronauke. Pomažemo našim ljudima koliko možemo kroz razne vidove pomoći. No, ono što nas brine jeste starosna dob naših ljudi u džematima na području RS-a posebno. Država bi trebala svim svojim građanima i narodima garantirati pojedinačna i kolektivna prava. Tu prije svega mislim na ekonomska, kulturna prava i vjerska prava. To za sada nije slučaj kada je riječ o muslimanima, ne samo u RS-u, nego i u Federaciji Bosne i Hercegovine, baš zbog odbijanja da se potpiše ugovor s Islamskom zajednicom. Stranke i partije koje okupljaju Bošnjake, bilo da su građanske ili nacionalne, ne mare baš mnogo za prava Bošnjaka u RS-u. Nije to za njih primarno pitanje. A ono se, kao što vam je poznato, ne može riješiti pod džamijskim krovom, valjda nam je svima to jasno", konstatovao je Kavazović.
Na pitanje kakva je njegova ramazanska poruka i pouka kroz poziv za jedinstvo, reis kaže da ne misli nikoga pozivati na jedinstvo, jer "što se više na njega pozivamo, sve ga je manje".
"Pozivam na pristojnost i uljuđenost u komunikaciji. Mislim da nam toga mnogo više nedostaje nego tog parolaškog jedinstva. Volio bih da na stvari gledamo fenomenološki i da se na pojave u društvu osvrćemo s dubljim analizama, a ne površno, kako to često činimo. Volio bih da nas ramazan sve više uljudi, od političara, intelektualaca, uleme i novinara. Ramazan bi nas trebao približiti jedne drugima, to je njegova bit i poruka", poručio je Kavazović.
Iman Šemić u utrci za fotomodel FBiH: Otkrila nam je kako teku pripreme za ovu svečanost
