Dr. Sandra Vegar-Zubović, direktorica dijagnostičkih disciplina na Klinici za radiologiju, kaže da sada imaju dva MR aparata.
“Radom u dvije smjene, pet dana u sedmici, uspjevamo poboljšati zdravstvenu zaštitu bolesnika i to prioritetno ležećih, a potom i ambulantnih pacijenata. Svakodnevno se susrećemo sa terminima hitni MR pregleda gdje je specijalista radiolog dužan, a na osnovu svih nalaza koje pacijent dostavi, procijeniti nivo hitnosti i dati adekvatan termin pregleda”, navodi Vegar-Zubović.
Ističe da prioritet u pronalaženju vanrednih termina imaju pacijenti sa sumnjom na malignu bolest, razvoj metastatske bolesti, pedijatrijski pacijenti i bolesnici koji se pripremaju za operativni zahvat.
“Naši vrijedni inžinjeri medicinske radiologije i medicinske sestre dolaze i prije osam sati na posao i ostaju iza 20. 30 sati da bi završili dnevni posao. Lista dnevnog rada na MR odjeljenju je oko 50 pacijenata. Sa postojećim MR apartima možemo liste zahtjeva kontrolisati tako što se termini za preglede dodjeljuju od strane specijalista radiologa , a na osnovu uputne dijagnoze sa uputnice kao i nalaza specijalista koje pacijent dostavi”, pojašnjava Vegar-Zubović.
Novi 160 slojni CT aparat koji je instaliran početkom sepembra ove godine namijenjen je svim vrstama CT pregleda u kratkom vremenu i uz skraćeno vrijeme izlaganja jonizirajućem zračenju.
“Radi se o veoma brzom , preciznom aparatu koji je u odnosu na ostale poboljšan dodatnom opremom koja pruža radiologu jasan pregled slike kako urednog, tako i patološkog nalaza. Njegovim instaliranjem u mogućnosti smo napraviti veći broj pregleda na dnevnom nivou i svrstavamo se u klinike koje “proizvode “ najveći broj nalaza u BiH. Klinika za radiologiju u uslovima redovnog rada uradi do 100 CT pregleda. Svakodnevno se radi na dodjeljivanju izvanrednih termina za CT preglede. Najveći broj zahtjeva se odnosi na CT koronarografije, jer zahvaljujući ovakom CT aparatu, broj invazivnih i visoko rizičnih pretraga se drastično smanjuje. Klinika za radiologiju zajedno sa punktovima uradi oko 600 pregleda u toku 24 sata", kazala je.
Da je poboljšana i druga dijagnostička oblast govori u prilog objedinjavanje laboratorijske djelatnosti u sklopu O.J. Klinička biohemija sa imunologijom. Za ambulantne pacijente koji svakodnevno dolaze na vađenje krvi u prostorije prizemlja DIP-a, omogućeno je unošenje podataka iz zdravstvenih knjižica u SAP sistem i sigurnu pohranu podataka, rješavanje ili oslobađanje od participacije i vađenje krvi vrlo dostupnim u kratkom vremenskom periodu.
Laboratorijska dijagnostika počinje sa vađenjem krvi u 7:30 sati. U ponedjeljak 5. novembra 2018. godine evidentirano je 488 ambulantnih pacijenata do 10h. Pored radiološke i biohemijsko-imunološke dijelatnosti u dijagnostiku spadaju i patohistološka, citološka i citogenetska dijagnostika. Na dnevnoj osnovi ukupan broj dijagnostičkih pretraga 5.11.2018. godine je 12503 laboratorijska, 595 radiološka , 89 patohistološka, citološka, citogenetska i 1904 mikrobiološka.
Prema riječima dr. Sebije Izetbegović, generalne direktorice KCUS-a, ova disciplina u KCUS stalno napreduje i unaprijeđuje svoj rad.
“Planirali smo nabavku digitalnog mamografskog aparata, a u cilju poboljšanja dijagnostike dojke i skrining-a. Namjeravamo kupiti još jedan MR aparat jačine 3 Tesla, formiranje tima za rano otkrivanje moždanog udara i uvođenje mehaničke trombektomije. Kao i u protekle dvije i po godine i u budućnosti radit ćemo na poboljšanju zdravstvene usluge, na skraćenju puta pacijenta kroz zravstveni sistem i edukaciji medicinskog osoblja. Dolazak pacijenata u bolnicu u teškim oblicima hroničnih bolesti ili završnim stadijima malignih bolesti nam je pokazatelj skromne zdravstvene prosvjećenosti na čijem poboljšanju ćemo raditi u budućnosti, rekla je Izetbegović.