Dženazu namaz je predvodio Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, dok je podne namaz predvodio Vahid-efendija Fazlović, muftija tuzlanski.
Tabuti sa posmrtnim ostacima žrtava su najprije ispraćeni ispred Komemorativnog centra u Tuzli, a potom su dovezeni u Memorijalni kompleks u Gornjoj Kalesiji.
Komemoracija je započela polaganjem cvijeća brojnih delegacija i udruženja, nakon čega je uslijedio vjerski program. Nakon dženaze, prisutnima se obratio reis Kavazović.
"Ako pogledate bašluke ispred vas, vidjet ćete ime naše Fatime, Hanife, Šahe, i ako pogledate godine njihovog rođenja bit će vam sve jasno. Ono što je njih zadesilo trebalo je zadesiti sve nas. Ovo ne možemo zaboraviti i moramo kroz sjećanja čuvati naš narod. Moramo učini sve da se ovaj zločin, ovaj zloduh koji se nadvio nad našim narodom, da se nikada više ne ohrabri i svoje ruke pruži prema našem nevinom narodu. To treba biti zavjet ovdje u Kalesiji, Srebrenici, Prijedoru, Mostaru i svakom drugom mjestu", kazao je Kavazović.
On je poručio okupljenima da ne dozvole nikada da budu oni koji će svoju ruku dići na svog brata i sestru, bez obzira kako se zove i koje vjere bio.
"Drage porodice naših šehida, nađite snage u vašem srcu da oprostite, ali nikada nemojte zaboraviti ono što nam se desilo" poručio je reis Kavazović
Na kolektivnoj dženazi su ukopani Asim (Avdo) Buljubašić, rođen 1940. u Zvorniku, Ibrahim (Abdulah) Mehinagić, rođen 1952. u Zvorniku, Šaha (Huso) Ajanović, rođena 1928. u Đulićima, Murto (Muzafir) Hajdarević, rođen 1956. u Gušterima, Meho (Ešef) Mustafić, rođen 1954. u Drinjači, Hasiba (Kadrija) Arifović, rođena 1930. u Kamenici, Jasmin (Hasib) Smajić, rođen 1976. godine u Gornjoj Kamenici, Hanifa (Salko) Hodžić, rođena 1921. godine u Šetićima i Fatima (Mustafa) Hodžić, rođena 1916. godine u Šetićima.
Bašluci su također postavljeni na mezare Mehe (Ramo) Ahmetovića, rođen 1949. godine u Novom Selu, Hajrudina (Jusuf) Jahića, rođen 1935. godine u Zvorniku i Muharema (Halid) Kapidžića, rođen 1944. godine u Diviču. Oni su bili ukopani pod oznakom NN, a u međuvremenu identifikovani.
Tokom komemoracije danas je uime porodica žrtava pročitano i pismo sa važnim porukama.
Preživjeli su najprije podsjetili na stravične zločine u Zvorniku 1992. godine, "koji su uključivali spaljivanje sela, protjerivanje stanovnika i rušenje džamija, ali i nabijanje živih civila na kolac, te brutalna ubistva tek rođene djece".
"Pred nama je sada borba da sudskim putem dođemo do pravde. Porazno je da je za 25 godina naše pravosuđe dosudilo manje od 30 godina zatvora zločincima koji su ubili 2.000 civila Zvornika. To se mora promijeniti! Ili ćemo, mi porodice žrtava, ljude u pravosuđu smatrati saučesnicima zločina. Naša vjera nas je naučila da dobro uvijek pobjeđuje. Stoga, mi danas i ovdje, umjesto poziva na osvetu, pozivamo sve na pravdu. Umjesto mržnje, pružamo ruku saradnje. Umjesto zaborava, podsjećamo da nikada nećemo zaboraviti naše šehide, ali ni one koji su počinili zločine", poručili su preživjeli.
Tokom etničkog čišćenja Zvornika 1992. godine je ubijeno najmanje 1976 civila. U srebreničkom genocidu ubijeno je 394 civila sa područja Zvornika. Još uvijek se traga za 400 nestalih civila iz perioda 1992-1995.
Pored stradanja Zvorničana, tokom pada Cerske i Kamenice 1993. godine i pada Srebrenice 1995. godine, kada je počinjen genocid širih razmjera na području Srednjega Podrinja, najveći zločini počinjeni su na području općine Zvornik, gdje su izvršene najstrašnije egzekucije, strijeljanja, zasjede, pojedinačna ubistva u "čišćenju terena". Zvornička općina je tako postala prostor sa najviše masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini.
U Memorijalnom centru i šehidskom mezarju Gornja Kalesija sa današnjim danom je ukopano 786 tijela, a još oko 400 tijela ukopano je, voljom članova porodica, u porodičnim mezarjima u okolini Zvornika, saopćeno je iz Bosanske medijske grupe - BMG.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
