Klimatolog Željko Majstorović pojasnio kakve posljedice klimatske promjene ostavljaju u BiH
Klimatske promjene, o kojima se danas tako mnogo priča, zapravo označavaju negativne posljedice utjecaja čovječanstva na činioce klimatskog sistema.
Pod klimatskim promjenama podrazumijevamo promjene varijabilnosti klimatskih veličina koje traju decenijama i duže. Klimatskim promjenama je najviše ugrožena atmosfera jer joj se mijenja sastav zbog nekontrolisanog sagorijevanja fosilnih goriva.
Ono što je činjenica jeste da su klimatske promjene dug proces koji je, nažalost, zanemarivan do sada - kada su posljedice sve očiglednije i kada se malo toga može uraditi da se negativni učinci ublaže.
O tome kako je ovaj proces tekao u Bosni i Hercegovini, analizu i objašnjenje dao je klimatolog Željko Majstorović.
Zbog čega je sjever BiH u ljetnjem periodu topliji od juga?
Ljudi su u početku bili pomalo skeptični kada je bilo riječi o klimatskim promjenama. Ipak, sada kada su posljedice - poput dugih sušnih perioda očigledni - sve je manje skeptika, a sve se više govori o ovom problemu.
Srednja svjetska (globalna) temperatura neprestano raste, a iako taj porast na godišnjem nivou i nije tako velik, kontinuiran je i neumoljiv, kako to objašnjava Majstorović.
"Kada se to izrazi u brojkama za sljedećih deset ili sto godina cifre su više nego upozoravajuće, tim prije što su već sada vidljive značajne posljedice. Porast srednje temperature za BiH je u skladu sa globalnim porastom. Grafikon srednjih godišnjih temperatura za Sarajevo pokazuje porast za 1,1 stepen Celzijusa za sto godina. No, vidi se da u tome prednjači upravo zadnjih petnaestak godina, što znači da se trend zagrijavanja ubrzava. Nešto manji porast pokazuju mjesta na jugu zemlje, a najveći porast pokazuje sjeverni (peripanonski) dio. Stoga je česta pojava u zadnjih dvadeset godina da su Banja Luka i Gradačac topliji od Mostara", rekao je Majstorović.
Dugi sušni periodi ostavljaju najveće posljedice
Što se tiče godišne količine padavina, one u središnjem planinskom pojasu pokazuju minimalan porast, dok u južnim i sjevernim dijelovima zemlje pokazuju trend smanjenja. Sve skupa te promjene nisu velike i zasada nisu alarmantne.
Ono što je upozoravajuće, kako kaže klimatolog Majstorović, jeste da u skladu sa tim promjenama značajno raste učetalost vremenskih ekstrema svih vrsta.
"Oscilacije temperatura, padavina (u vidu suša i poplava), jaki vjetrovi, požari, izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, itd. donosi sve veća ljudska stradanja i značajne ekonomske posljedice, koje se mjere milijardama dolara", kazao je Majstorović.
Naša zemlja je pošteđena velikih vjetrova, uragana i tornada, a od svih meteoroloških ekstrema, u BiH su najštetniji oni u padavinama.
"S jedne strane imamo duge sušne periode, a onda velike padavine koje izazivaju poplave. Kada se sabere za godinu dana, suma je gotovo ista, ali raspored tih padavina je vrlo nepovoljan. Pored toga postoji posebna zabrinutost za trend opadanja snježnog pokrivača u zimskom periodu, što smanjuje akumulaciju vode u planinskim dijelovima. Pri tome, postoji ozbiljan deficit vode u proljetnim i ljetnim sezonama, što se već osjeti. Pored toga povećano je isparavanje sa površine zemlje i bilja, kao posljedica povećanja temperature", pojašnjava Majstorović.
Sve ovo ima ozbiljne posljedice za sve oblasti života i ekonomije koje zavise od vode, poput poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, elektroprivrede, građevinarstva, saobraćaja, turizma i sl.
Ipak, možda nije sve tako izgubljeno i možda i dalje postoji rješenje da se negativne posljedice izazvane klimatskim promjenama ublaže.
Pariški sporazum o klimatskim promjenama
Kako tvrdi klimatolog Majstorović, jedan vid rješenja je prilagođavanje klimatskim promjenama (adaptacija), a drugi ublažavanje sve većih posljedica (mitigacija). Za većinu tih problema odgovor daje Pariški sporazum.
"Pariški sporazum se osvrće na urgentno rješavanje klimatskih promjena, na način da se to radi zajednički ali diferencirano, u skladu sa nacionalnim prilikama (razvijene - nerazvijene zemlje). Potrebno je uvažavati naučna dostignuća, uvažiti situaciju i stanje nerazvijenih zemalja, uzimati u obzir potrebu za finansiranjem i transferom tehnologija, iskorjenjivanje siromaštva, zaštitu biodiverziteta, održivi razvitak", ističe Majstorović.
Dodaje, potom, da se sporazum osvrće na zahtjev za zaustavljanje rasta temperature ispod dva stepena, s mogućnošću da se taj rast limitira na 1,5 stepen.
Kako nam je rekao, BiH nije veliki zagađivač i nema obavezu da vrši značajno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Međutim, pošto je suočena sa ogromnim štetama zbog klimatskih promjena, predviđeno je Pariškim sporazumom da se nerazvijenim zemljama, pa i BiH, pruža finansijska pomoć za akcije koje se odnose na klimatske promjene.
To podrazumijeva, da bi se bilo u skladu sa odredbama Pariškog sporazuma, i u skladu sa akcijama ostalih zemalja, te da se mogu povući novčane pomoći koje se spominju, tu odgovarajuće poteze prva mora povući država, koja je odgovorna potpisnica Pariškog sporazuma.
"Konkretno, sve zemlje u okruženju su donijele zakone o usvajanju Pariškog sporazuma. Iza toga slijede odgovarajuća podzakonska akta koja tu akciju treba da usklade na cijelom području zemlje, i na kraju krajeva učine legalnom i poželjnom. Tu su i mjere stimulacije za one koji to najbolje prihvate i obavljaju", kaže Majstorović.
Jedna od mjera je pojačanje i modernizacija protivpožarne zaštite, zatim organizovana akcija osiguravanja imovine i druge, a kako kaže Majstrović, mora biti akcija čitavog društva, jer je problem planetarni.
"Šest godina je prošlo od stupanja na snagu Pariškog sporazuma, a vrlo malo je učinjeno u tom pogledu. Da previše ne kritikujemo, po onoj - nikad nije kasno, krenimo svi u akciju. Poslije izbora, izabrani organi treba da tom pitanju posvete maksimalnu pažnju", zaključuje klimatolog Majstorović.
Prva reakcija na Trumpov zahtjev članicama NATO-a: "Znamo da trebamo trošiti više od dva posto"
