Klimatske promjene imaju i pozitivne strane, ali snijeg u januaru bi uskoro mogao postati senzacija
Godina iza nas bila je najtoplija od kada postoje mjerenja temperaturnih vrijednosti. Ujedno, obilježio ju je nedostatak padavina, a u 2023. godinu smo isto tako ušli sa natprosječnim temperaturama. Prvih deset dana januara prošli su bez i jednog dana sa snijegom.
Sve ove činjenice posljedice su globalnih klimatskih promjena na koje BiH nije i ne može ostati imuna.
"Temperatura zraka raste iz godine u godinu, a 2022. je bila najtoplija ikad izmjerena tako da se taj trend osjeti i kod nas i službeni podaci FHMZ-a pokazuju da nas očekuju još ekstremnije i toplije vremenske prilike na našim prostorima. Generalno gledano - sve toplije i toplije. Izraženiji porast temperature u prijelaznim godišnjim dobima, proljeće i jesen, su još ekstremniji tako da prijelazna godišnja doba su najrizičnija, ali ni ljeto ni zima nisu bez promjena", kaže na početku razgovora klimatolog Bakir Krajinović.
Sve ovo, međutim, nije novina, s obzirom na to da se unazad nekoliko godina evidentiraju slični vremenski izgledi.
Natprosječne temperature i nedostatak padavina
Na osnovu informacija koje je Krajinović podijelio sa nama, mjerenja padavina tokom zimskih mjeseci su se iz godine u godinu mijenjala.
- Godine 2019. Sarajevo je u januaru bilo prekriveno snijegom 27 dana;
-
- godine imali smo ukupno sedam snježnih dana;
-
- godine u Sarajevu smo 16 dana bili pod snijegom;
- ove godine do 10. januara ni jedan jedini dan nije bio sa snijegom.
Što se tiče snježnih padavina u decembru, 2020. i 2022. godine su jedina dva slučaja kada u Sarajevu nije bilo snijega, 2021. godine ukupno 15 dana je snijeg prekrivao glavni grad, a tek davne 1969. godine je registrovan rekord od 23 decembarska dana sa snijegom.
Svi ovi podaci dolaze uz klimatske promjene kada imamo zimske mjesece bez i dana sa snijegom.
Ipak, tek u posljednje vrijeme je počela da se mijenja percepcija klimatskih promjena u BiH. Krajinović je također mišljenja da sve više počinje da se priča o ovom gorućem problemu.
"Percepcija klimatskih promjena u BiH i širom svijeta je takva da se na to gleda kao na nešto apstraktno, nešto što ne možemo opipati i onda na to ne gledamo tako ozbiljno. Mi kao država dobro stojimo kada su u pitanju usvojeni dokumenti, sve to ukazuje da mi pratimo globalne trendove i kada su pitanju donošenja odluka, ali mora se još raditi na podizanju svijesti o klimatskim promjenama", ističe Krajinović.
Pozitivne i negativne posljedice klimatskih promjena
Osim toga, nesklad izazvan klimatskim prilikama utječe i na zdravlje.
Kada god se javljaju odstupanja od uobičajenog, dolazi do situacije da vremenske (ne)prilike utječu na zdravlje. Krajinović je za primjer uzeo miholjsko ljeto u oktobru 2022. godine kada je nakon 15 sunčanih i toplih dana mnogima to zasmetalo i počelo stvarati zdravstvene tegobe.
Ipak, naš sagovornik kaže da klimatske promjene ne treba posmatrati samo u negativnom kontekstu. Na primjer, zbog tople zime mnogi račune električne energije ili grijanja plaćaju jeftinije, a tu je još jedan pozitivni primjer.
Istraživanja koja su provedena pokazala su da je, zbog zagrijavanja tla, uzgoj maslina, osim u Hercegovini, moguć i sjevernije od mjesta gdje su se prije uzgajale. Krajinović dodaje tako da možemo uzgajati neke nove biljne vrste koje nisu autentične za područje BiH.
Sve u svemu, prognoza je takva da nas i u narednom periodu, što je i mišljenje regionalnih klimatologa, očekuju temperature iznad prosječnih vrijednosti i manja količina padavina. Prema svemu sudeći, izgleda da će vijest da je u januaru pao snijeg zaista biti vijest i da će, kako je to ranije bilo interesantno - malo i neobično reći - snijeg iznenaditi.
