BiH
258

Klix.ba u posjeti Centru za kontrolu zračnog prostora: Jedva smo čekali da se javimo avionima

Piše: A. Džaferović
(Foto: Haris Begić/Klix.ba)
Bosna i Hercegovina je 13. novembra počela ispisivati nove stranice u civilnoj avijaciji. Naša zemlja je preuzela kontrolu nad svojim nebom, prvi put u historiji, a Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) počela je oblasnu kontrolu letenja u donjem sloju zračnog prostora.

Prošlo je 20-ak dana od tada, a mladi stručnjaci iz cijele BiH s velikom predanošću i preciznošću čuvaju bh. nebo. Ekipa portala Klix.ba posjetila ih je u sjedištu BHANSA-e u Nedžarićima.

Po dolasku nam pokazuju svoj radni prostor, a kontrolori Bojan i Edin nam pojašnjavaju da je posao kontrolora letenja da omogući sigurno, redovno i ekspeditivno odvijanje aviosaobraćaja u prostoru svoje nadležnosti.

Posao koji se voli

Na naše pitanje da nam objasne šta podrazumijeva "donji sloj zračnog prostora" kažu da je taj sloj manje opterećen brojem aviona, ali je zahtjevniji s aspekta operacija na avionima koji često mijenjaju visine i prave zaokrete.

Nermin Pljevljak je u ovom poslu već deset godina, a kada je aplicirao 2004. godine nije ni maštao da će ga toliko zavoljeti.

"Tada nisam znao ništa o ovom poslu. Prijavio sam se zbog dobrih uslova i sigurnosti, međutim ovaj se posao toliko zavoli da sada ne bih mogao zamisliti da nešto drugo radim", priča Pljevljak za Klix.ba.

On se 2005. godine u Pragu školovao za toranjsku kontrolu, a 2007. u Beogradu za oblasnu. Ovaj se posao, kako kaže, ne uči na fakultetu.

"Postoje školski centri koji educiraju kontrolore. Beograd ima jedan takav centar, a postoje i u Briselu, Luksemburgu, Pragu... Prvo se ide na teoretsku obuku, kasnije se radi sa simulatorom, a zatim se ide u živi saobraćaj. To je tzv. On Job Training (OJT), gdje pored vas sjedi trener koji je u svakom momentu spreman da preuzme ako vi pogriješite. Nešto slično kao polaganje vozačkog ispita", kaže naš sagovornik.

Svaki minut je drugačiji

Svaki kontrolor leta mora prikupiti određeni broj sati na frekvenciji da bi dobio dozvolu koja nije trajna, već se stalno mora obnavljati.

"Ljudima izvana ovo izgleda kao šablonski posao i svi misle da je svaki dan isti, međutim, svaka minuta je drugačija. Današnji dan je potpuno drugačiji od jučerašnjeg, naprimjer ima turbulencija na nivoima i avioni svake minute mijenjaju nivoe i skreću, tako da nikad ne znamo šta nas očekuje", ističe Nermin.

Posao kontrolora letenja jedan je od najtežih i najodgovornijih, te zahtijeva visok nivo znanja, snalažljivosti i odlučnosti. Pljevljak kaže da je za ovaj posao prije svega neophodna zrelost, koncentracija i ozbiljnost.

"I mi se šalimo i smijemo, ali kada se stave slušalice nema više šale".

Upravo zbog toga je kontrolorima dozvoljeno raditi maksimalno dva sata, nakon čega imaju obavezan sat odmora. Ovaj posao ima i druge pogodnosti, pa tako pored redovnog svaki kontrolor letenja ima i rekreacioni godišnji odmor.

"Uglavnom se koristi zimi, plaćen je i preporučuje se odlazak na planinu da se čovjek malo ispuše. Veoma je važno da se posao ne nosi kući, međutim, nekad je to neminovnost i svima se dešavalo da sanjamo avione. I sam nekad razmišljam da li sam ispravno postupio i jesam li trebao drugačije", govori Pljevljak.

Jedva čekali da stave slušalice i jave se avionima

Preuzimanje kontrole nad bh. nebom bilo je jedan od najznačajnijih projekata naše zemlje. Pljevljak kaže da je danima prije toga među kontrolorima bilo puno nervoze, jer su svi jedva čekali da počnu raditi.

"Testiranja i pripreme su trajali danima, tako da je bilo dosta nervoze. Sama noć tranzicije trajala je oko četiri sata. Bio je određen tim koji će raditi tu noć, međutim, svi su došli kako bi bili dio toga. Trenutak kada smo stavili slušalice i javili se avionima za sve nas je bio izuzetno emotivan".

Dodaje da je mišljenje većine ljudi kako oni nemaju posla - pogrešno.

"Svi misle bh. ima dva aviona i mi nemamo posla, ne znajući da svi preleti preko naše zemlje idu preko nas", ističe Nermin.