Klub Bošnjaka u FBiH nudi rješenje za disbalans u institucijama: Ovo su detalji Zakona o proporcionalnoj zastupljenosti

Bosna i Hercegovina je država u kojoj Ustav i dalje diktira podjele po etničkoj osnovi, imajući u vidu princip konstitutivnosti naroda. Taj princip, osim na imenovanja na službene funkcije, diktira i zaposlenja u javnim institucijama, od lokalnog do državnog nivoa.

Bez obzira na ono što propisuje Ustav BiH, mnogi političari u našoj zemlji ukazuju da postoji disbalans među zaposlenim i imenovanim osobama.

To se posebno odnosi na političare koji sebe opisuju kao pro-bosanske, kao i na stranke s istim opisom. Među njima su najglasniji državni parlamentarci Šemsudin Mehmedović i Jasmin Emrić, koji na ove probleme ukazuju na nivou BiH, a za svoj rad su dobili podršku i državnog ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, čije ministarstvo je početkom augusta organizovalo i međunarodnu konferenciju na ovu temu.

Međutim, probosanske stranke su problem identifikovale i na nižim nivoima. Posebno se to odnosi na sredine poput Stoca, Čapljine i Mostara, gdje su naglašavali disbalans između procenta Bošnjaka koji žive u ovim gradovima i koji su zaposleni u javnim institucijama.

Ovo pitanje je na određen način ujedinilo i probosanske stranke u BiH pa je tako Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH krajem 2025. godine u proceduru ovog doma uputio Nacrt zakona o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u FBiH.

Institucije će zapošljavati nove radnike dok ne dođu do balansa, određene i novčane kazne

Prema nacrtu koji je upućen u decembru prethodne godine, prvi korak u osiguranju proporcionalne zastupljenosti bila bi svojevrsna interna revizija u kojoj bi se prikupili i obradili podaci o etničkoj pripadnosti zaposlenika i postavljenih osoba.

Naredni korak bi bio raspisivanje konkursa za popunu radnih mjesta, a okončavanjem tog javnog poziva bi se trebao dostići balans zaposlenih po etničkoj liniji, odnosno proporcionalna zastupljenost u toj javnoj instituciji.

U slučaju da se na dva konkursa zaredom ne prijavi nijedna osoba iz određenog konstitutivnog naroda koji je potreban u javnoj instituciji, primljena bi bila osoba s najboljim kvalifikacijama, bez obzira na etničku pripadnost.

Vlada FBiH i vlade kantona bi bile dužne jednom godišnje, u prvom kvartalu godine, podnijeti izvještaj Parlamentu FBiH o provođenju ovog zakona. Nadzor bi provodilo Federalno ministarstvo pravde na nivou FBiH te ministarstva za poslove
pravosuđa i uprave za kanton, grad i općine koje pripadaju tom kantonu.

Na kraju, određene su i kazne od 1.000 do 50.000 KM za kršenje odredbi ovog zakona.

Iza zakona stali svi iz Kluba Bošnjaka

U komentaru za Klix.ba, predsjednik Kluba Bošnjaka u Domu naroda PFBiH Muamer Zukić pojasnio je određene pojedinosti nacrta koji je upućen u parlamentarnu proceduru.

"Cilj je implementacija i preciziranje ustavnog principa o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih, koji je propisan Ustavom FBiH već dugo. Međutim, na terenu naravno svi vidimo da se on ne implementira u praksi, posebno u nekim institucijama i u nekim lokalnim zajednicama. Ustav, osim što je utvrdio ovaj princip, on je utvrdio i obavezu da se entitetskim zakonima precizira ovaj princip kako bi naravno u praksi bio i primijenjen i imao te efekte. Upravo zbog tog razloga, u svrhu implementacije ili preciziranja ustavnog principa, mi smo ovaj zakon uputili u proceduru", rekao je Zukić.

Objasnio je i šta se desilo od decembra 2025. godine kada je nacrt upućen, do danas, jer zakon nikada nije bio predmet rasprave na sjednici Doma naroda. Zukić je pojasnio da su iza zakona stali svi delegati u federalnom Klubu Bošnjaka i da nije bilo podjele na vlast i opoziciju.

"Sljedeći korak je bio da bude uvršten u dnevni red. Nije to išlo baš brzo, trajalo je to nekoliko mjeseci. Uvijek je bilo nekog obrazloženja zbog čega se proces usporava. Kada je konačno sve riješeno i kada je trebalo ići na dnevni red, tada smo dobili informaciju da nema podrške kako se očekivalo", pojasnio je.

Naveo je da je negativan odgovor stigao od delegata HDZ-a, koji imaju većinu u Klubu Hrvata.

"Svi bi glasali suzdržano na taj zakon i nisu ga bili spremni podržati. To je otvorilo pitanje šta učiniti. Dakle, mogli smo ići u pravcu eventualnog preglasavanja Kluba Hrvata, ili ipak pokušati to usaglasiti. Ja sam u razgovorima s predsjednikom Kluba Hrvata Damirom Džebom zamolio da se taj zakon ne razmatramo na toj sjednici, da ostavimo za neku narednu sjednicu, a da oni u međuvremenu pošalju primjedbe, ako zaista postoji dobra volja i namjera, ako se ne odbija uopšte da se taj princip implementira, da se taj zakon uopće donosi, ako postoji volja da se ipak u tom dijelu učini iskorak. Mi bi onda to pokušali korigirati", rekao je Zukić.

Predsjednik Kluba Bošnjaka je dalje rekao da su primjedbe i komentari stigli kasno da bi se nacrt ponovo uputio u proceduru, ali da ih je bilo i mimo HDZ-a. Posebno se to odnosilo na formulacije u zakonu koje se tiču korištenja popisa kao početne tačke za raspodjelu mjesta u javnim institucijama.

"U Ustavu se navodi popis iz 1991. godine. Mi smo svjesni da je u ovom momentu teško to vratiti na te postavke, ali ipak da ne možemo odustati od tog ustavnog principa. Mi smo stavili prelazni period od pet godina. U tom periodu da se primjenjuju podaci, odnosno struktura, s popisa iz 2013. godine. To bi ipak ostavilo još neku mogućnost odstupanja od 10 procenata u odnosu na te postavke. To bi se odnosilo i na imenovanja i na zaposlenja, te bi se odnosilo na upravne organizacije, organe uprave na nivou Federacije, na nivou kantona, na nivou gradova i općina", pojasnio je.

Problem je bila i egzekucija zakona, odnosno način da se disbalans riješi bez većeg broja otkaza.

"To se može riješiti i internom preraspodjelom, pa tamo se prelazi na donošenje posebnih procedura koje bi to precizirale. Može se i konkursima, tamo gdje postoji problem, dok se ne ispravi ta anomalija, da u samom javnom pozivu bude mehanizam koji će osigurati da se ispoštuje taj konstitutivni narod ili ona grupa Ostalih koja nije zastupljena adekvatno", istakao je Zukić.

Na sličan prijedlog na državnom nivou će se još čekati

Rješenja koja su uputili delegati iz Kluba Bošnjaka se odnose na FBiH, dok političari poput Emrića i Mehmedovića ukazuju na slične probleme i na državnom nivou. Zukić navodi da još nema prijedloga na nivou cijele države.

"Pripremljen je zakon na nivou FBiH, a najbliže konkretnijim koracima smo na nivou Republike Srpske. Nažalost, još nije upućen konkretan nacrt, ali najbliže smo upućivanju zakona na nivou ovog entiteta. Svi nivoi su uzeti u obzir", rekao je Zukić.

Na kraju je još rekao da očekuje nastavak razgovora o ovoj temi i kada završi aktuelni mandat i počne novi, na nivou FBiH.

"Nacrt Zakona o proporcionalnoj zastupljenosti u parlamentarnu proceduru su uputili delegati iz Kluba Bošnjaka koji dolaze iz velikog broja političkih partija, koje praktično imaju većinu u oba doma federalnog parlamenta. Također, u parlamentarnoj proceduri se bilo blizu dogovora i u pogledu konkretnih zakonskih rješenja oko kojih je bilo nekih dilema, što bi praktično značilo širi konsenzus. S obzirom na sve navedene okolnosti postoje realne pretpostavke da se u narednom periodu učini i dodatni, odnosno finalni parlamentarni iskorak po ovom pitanju", rekao je Muamer Zukić za Klix.ba.