Članica Komisije za jednakopravnost spolova PDPFBiH Hafeza Sabljaković izrazila je zadovoljstvo da su se 22 parlamentarke iz osam političkih stranaka i jedna nezavisna putem Kluba parlamentarki Predstavničkog doma FBiH opredijelile da rade na većem poštivanju ženskih ljudskih prava.
"Tako ćemo nastojati da kroz Zakon o radu, Zakon o socijalnoj zaštiti, Zakon o zaštiti porodice s djecom donesemo takve zakone, koji neće biti diskriminirajući i koji će biti provodivi u praksi. Nažalost, imamo praksu iako je zakon predvidio da sve žene imaju pravo na porodiljsku naknadu i da budu 12 mjeseci na porodiljskom bolovanju, većina žena se mora vratiti mnogo ranije na posao jer to traže poslodavci", rekla je Sabljaković.
S druge strane, kaže, u cijeloj Federaciji BiH nema ravnomjerne raspodjele naknada za porodiljsku zaštitu dok je žena na bolovanju.
Smatra da su to nedopustive stvari u puno razvijenijim zemljama, a da se ne govori o BiH, gdje podaci ukazuju na pad nataliteta.
"Važno je da na izborima 2014. godine postignemo da imamo 40 izabranih žena u zakonodavnim tijelima, a onda ćemo tražiti da žene budu na najodgovornijim pozicijama u cijeloj BiH. Time ćemo učiniti da BiH postane demokratičnija", zaključila je Sabljaković.
U tom smislu, predsjednica Komisije za jednakopravnost spolova PDPFBiH Katica Čerkez naglasila je kao naredni zadatak harmonizaciju Zakona o ravnopravnosti spolova s izbornim zakonom, a to je da se kvota s 30 podigne na 40.
"Ova sjednica trebala bi poručiti javnosti da postane više osjetljiva prema ženama i koje jesu u vlasti i koje trebaju ući u vlast. Iako je naše društvo još konzervativno nadam se da ćemo s ovakvim tematskim sjednicama raditi na osvješćivanju javnosti da bi javnost dala veću šansu ženama", rekla je Čerkez.
Dosadašnja praksa, ističe, pokazala je da žene veoma odgovorno postupaju prema svojim poslovima i revnosno ih rade pogotovo u ovakvoj državi kao što je BiH.
Tako su sve žene iz političkih stranaka, kaže Čerkez, bile jedinstvene u svim javnim raspravama donoseći Zakon o borbi protiv nasilja u FBiH, zastupajući istu tezu, a to je da će se "boriti za ženska ljudska prava i za žene u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti“.
Gender institucionalni mehanizmi sa ženama u Federalnom parlamentu rade zajedno na povećanju broja manjeg zastupljenog spola na mjestima odlučivanja u BiH.
"Žene zaslužuju da budu na mjestima gdje se suštinske odluke donose", istakla je direktorica Gender centra Federacije BiH Ana Vuković.