Književno druženje u Tuzli: Bosanski jezik je ušao u političko polje, potrebno ga je vratiti nauci
U okviru ovog književnog događaja upriličena je i promocija knjige pod nazivom "Zašto je zabranjen bosanski jezik" koju prati i istoimena izložba dokumenata iz 1907. godine, a koji govore upravo o zabrani bosanskog jezika.
Inače, austrougarska vlast je 17 godina prije donošenja odluke o zabrani bosanskog jezika donijela odluku da se napravi gramatika ovog jezika i da se on uvede u školstvo.
"Tragajući za dokumentima bosanskog jezika, još 1994. godine kada smo otkrili gramatiku jezika iz 1890. i kada smo je podijelili u cijelom prvom tiražu, počeli smo tragati i za tom činjenicom zašto je zabranjen bosanski jezik. Nama je u svijesti bilo da je to urađeno 17 godina nakon naređenja da se u bosanske škole uvede bosanski jezik i da se praktično napiše njegova gramatika. To nas je sve kopkalo i uspjeli smo pronaći dokumente koji su sada tu i dio su knjige", istakao je vlasnik IK Bosanska riječ i poznati bh. književnik Šimo Ešić.
Ešić ističe da spomenuta knjiga objašnjava kako je došlo do uspostave zabrane bosanskog jezika, borbe za njegov opstanak, ali i ukazuje na posljedice koje je sa sobom donijela odluka austrougarske vlade.
"Bosanski jezik se ni danas nije uspio osloboditi određenih napada sa svih strana. Ne možemo da mu njegovo ime ozvaničimo na pravi način, kako on to zaslužuje", dodao je Ešić.
Spomenutu knjigu prati i postavka dokumenata koja pokazuje zašto i u koje doba je zabranjen bosanski jezik.
"Ovi dokumenti pokazuju da su zvaničnici austrougarske vlasti, u nastojanju da osiguraju mir i sigurnost po vlastite interese, na ovim prostorima nastojali da riješe problem pitanja jezika koje je u tom periodu bilo itekako osjetljivo. Oni su, što dokumenti i pokazuju, bili spremni da na razne načine pokušaju to riješiti, a između ostalog i davanjem za prava svakome da svoj jezik zove kako hoće", kazao je prof. Elvir Musić koji je doktorirao perzijski jezik i književnosti na Univerzitetu u Teheranu.
Spomenuta zabrana, naveo je on, danas u naše društvo unosi i određeni niz nedoumica, nesuglasica, a uvjetno rečeno i problema, jer je dobrim dijelom to pitanje izašlo iz okvira nauke i ušlo u političko polje koje nikada i nikome nije donijelo ništa dobro, kada su ove teme u pitanju.
Musić dodaje i da je dokumentacija bitna kako bi se pokazalo činjenično stanje, ali i dokinula svaka priča, razgovor i prepirka vođena emocijama. U nauci, navodi on, ne postoji emocija, samo su zastupljeni dokumenti i dokazi.
"Ovo je kompleksno pitanje koje bi trebalo sačuvati u okvirima nauke. Ne bi trebalo unositi neke negativne osjećaje u ovaj narod, mislim da je svima dosta toga. Svi hoće naprijed i svi hoće konačno, uvjetno rečeno, da prožive. Ova knjiga je upravo došla kao jedan poticaj da se otvore pitanja i da se ona riješe u okvirima nauke", naglasio je Musić.
U okviru ovog književnog druženja upriličeno je i predstavljanje 42 naslova koja su u izdanju IK Bosanska riječ objavljena u protekloj izdavačkoj sezoni.
Također, najavljen je izdavački plan za predstojeću sezonu koji je nešto manjeg obima nego prethodni.
