Ko bi djecu u Kantonu Sarajevo i na osnovu čega slao psihijatru: Da li zaista nema drugog rješenja?
Kanton Sarajevo nije izuzetak. Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS dostavilo dopunjene preporuke koje se odnose na postupanje u slučaju da učenik iznosi stavove ili prijeti da će oduzeti život sebi i/ili na neki način ugroziti druge osobe.
U aktu se navodi da odmah po saznanju da učenik prijeti ili na neki način izvijesti da će učiniti neku radnju na vlastitu štetu ili da će na neki način ugroziti druge osobe svi koji imaju to saznanje dužni su obavijestiti direktora koji zatim poziva roditelje učenika i nadležnu policijsku upravu.
"Učenik koji prijeti da će ugroziti svoj ili tuđi život na bilo koji način, odmah, bez odlaganja se šalje, u pratnji roditelja, na psihijatrijski pregled na Kliniku za psihijatriju, Odjeljenje za dječiju i adolescentnu psihijatriju KCUS-a. Škola je u obavezi napisati preporuku za pregled na Klinici uz kratko obrazloženje i opis ponašanja kao i razlog zašto se učenik upućuje na pregled na Kliniku za psihijatriju, Odjeljenje za dječiju i adolescentnu psihijatriju", navodi se.
Ako psihijatar procijeni da nije potrebno da dijete/učenik podršku dobije na Klinici neophodno je osigurati stručnu podršku psihologa u školi te obavezno obavijestiti nadležne Centre za mentalno zdravlje.
Navedeno je i da ukoliko roditelj odbija saradnju na bilo koji način direktor škole je u obavezi da obavijesti nadležnu službu socijalne zaštite.
Blagovremena reakcija jedan je od najboljih alata za sprječavanje razvijanja psihičkog poremećaja ili devijantnog ponašanja, ali sudeći po ovim preporukama svako dijete koje izgovori spornu rečenicu, našali se ili kaže nešto u afektu može imati psihičku bolest i predstavlja opasnost po društvo.
U savremeno doba govor tinejdžera se mijenja i među starijim maloljetnicima, a sve češće i među mlađim mogu se čuti riječi, rečenice i izjave u svakodnevnom govoru koje bi mogle biti svrstane u kategoriju onih koje će ih po novim preporukama ministarstva odvesti psihijatru. Međutim, da li je baš to rješenje?
Također, kako među djecom, tako i među odraslima postalo je normalno loše raspoloženje opisivati kao depresiju.
Ko odlučuje o tome da li se radi o ozbiljnoj prijetnji ili ne u novim preporukama nije navedeno iz čega slijedi da svako ko izgovori nešto što aludira na nasilje prema sebi ili drugome treba proći psihijatrijski pregled.
Psihologinja Alma Mahmutović je za Klix.ba komentarisala nove preporuke te poručila da bi se trebalo jako dobro promisliti na koji način prevenirati situacije i ne postavljati vrlo rigorozne mjere.
"Dosta djece, ne mogu reći u šali, ali u svojim previranjima, turbulencijama izgovara upravo žargonski, 'kliše' rečenice da su depresivni i slično i sada na svakoga od njih bi trebala obratiti pažnja, da se sasluša i pošalje na psihijatrijsku kliniku. Za mene je, kao stručnjaka, vrlo težak osjećaj kada kažem da se neko mora slati na psihijatriju", rekla je.
Ona je mišljenja da bi bilo dosta korisnije da se naprave programi za nastavnike, a i roditelje, kao prve odgajatelje i sa kojima djeca provode najviše vremena, u kojima bi učili da prepoznaju određene signale koje šalju djeca, da primjećuju ponašanja koja ukazuju da je djetetu potrebna pomoć. Također je poručila da je izuzetno važno da nastavnici, razrednici, pedagozi odvoje privatni život od škole i svoju frustraciju ne ispoljavaju na djeci što je nažalost nerijetka pojava.
"Jako je tužno da ih mi educiramo, a ponekad ispoljavamo na njih svoja negativna osjećanja. Zamislite kako to dijete doživi, pogotovo kada kući nema tog osjećaja podrške. Tu je jako puno izmiksanih situacija o kojima bi se moglo pričati, ali ja ipak smatram da se prije svega treba prevenirati situacija, uozbiljiti mlade ljude. Oni su u različitim fizičkim i emocionalnim promjenama, ponešeni su društvenim platformama, oni nisu krivi, kriv je sistem, sistem vrijednosti. Ovdje se sistemski mora raditi, duboko kopati, roviti i vratiti na fabričke postavke i tada ćemo već uspijevati", zaključila je Mahmutović.
