Ko će biti novi predsjednik SDP-a? Glasajte u anketi
Ove godine bi se trebali održati unutarstranački izbori za novog predsjednika i Glavni odbor Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine koji će zasigurno otvoriti novo poglavlje u ovoj stranci.
Vrijeme otkucava za Nikšića
SDP je 2015. godine uveo sistem "jedan član- jedan glas" tako da će svi članovi birati novog predsjednika, dok će 8. Kongres SDP-a birati novi saziv Glavnog odbora stranke. Prema Statutu SDP-a naredni Kongres se mora održati u roku od 60 dana od dana isteka mandata Glavnog odbora izabranog na 7. Kongresu SDP-a, koji je održan 22. juna 2019. godine, što znači da je rok po statutu za održavanje novog Kongresa najkasnije mjesec august ove godine.
Međutim prije Kongresa se moraju održati izbori za predsjednika ove stranke, na kojima svi članovi stranke imaju pravo glasa. Izbore raspisuje Glavni odbor najranije 90 dana prije održavanja a najkasnije 45 dana od dana održavanja izbora.
U anketi učestvuju osobe sa najviše osvojenih glasova na Općim izborima 2022.godine i aktuelni predsjednik stranke.
Najozbiljniji kandidati
Iako javno još uvijek niko ne izlazi sa planovima za kandidaturu, tri najozbiljnija kandidata za preuzimanje pozicije predsjednika su sadašnji potpredsjednici SDP-a Denis Bećirović, Vojin Mijatović i Zukan Helez. Upravo ova tri potpredsjednika su u javnosti često imali različite stavove o mngim temama, a nisu im bili ni strani javni okršaji.
Denis Bećirović trenutno obnaša dužnost člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i upitno je da li želi preuzeti odgovornost i vođenja stranke u ovom trenutku.
Zukan Helez je imenovan za ministra odbrane Bosne i Hercegovine što je najviša pozicija u izvšnoj vlasti koja je pripala SDP-u, uprkos brojnim kontroverzama i sudskim presudama, čime je pokazao da ima veliki utjecaj u SDP-u.
Vojin Mijatović nije uspio sa svojom kandidaturom za člana Predsjedništva Bsone i Hercegovine iz RS-a, ali je Nermin Nikšić u svojim medijskim nastupima nagovijestio da će biti ministar u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ukoliko je SDP uspije formirati.
Pokušaj suzpenzije izbora
Za razliku od nekih drugih stranaka, u SDP-u postoji ograničenje mandata, te se aktuelni predsjednik Nermin Nikšić ne može kandidovati na unutarstranačkim jer je već tri puta biran na tu poziciju.
Iako je sam Nikšić u svojim medijskim nastupima i na konferencijama SDP-a rekao da neće ni pokušati krenuti u izmjene Statuta koji bi mu omogućio da se kandiduje četvrti put na tu poziciju, nije isključeno da se to ipak neće i dogodi.
To ne bi bio prvi put da se pod izgovorom teškog stanja u državi krene tim putem. To je, podsjetimo, na vanrednom Kongresu 2011. godine uspio bivši predsjednik Zlatko Lagumdžja, koji je znao da se ne može više kandidovati na tu poziciju pa je odlukama Kongresa produžio sebi i svima drugima mandat do 2014. godine. Rezultat toga je bilo napuštanje stranke tadašnjeg potpredsjednika SDP-a Željka Komšića već naredne godine, te debakl na izborima 2014.godine.
U prilog suspenziji demokratije svakako ide stanje u Glavnom doboru SDP-a nakon što je ostavku iz moralnih razloga podnio Saša Magazinović zbog dešavanja na lokalnim izborima u Srebrenici. Za vrijeme dok je Magazinović bio predsjednik Glavnog odbora, sjednice su se održavale redovno. Međutim godinama SDP nema predsjednika Glavnog odbora, a u ovom mandatu je prema statutu trebalo biti održano između 20 i 30 sjednica Glavnog odbora. Međutim održano je samo 8 sjednica od čega veliki broj online sjednica bez stvarnog zasjedanja Glavnog odbora.
Neaktivan Glavni odbor je glavni adut za supenziju unutarstanačke demokratije i odgodu izbora suprotno Statutu SDP-a, u koji nade polažu kadrovi koji smatraju da ne treba doći do promjena u SDP-u. Glavni odbor je dužan raspisati izbore za Predsjednika SDP-a najkasnije 90 dana od dana kada je dodijeljen mandat predsjedniku, što je urađeno 22. juna 2019. godine na 7 Kongresu SDP-a.
Dosadašnji izbori za Predsjednika SDP-a
Nermin Nikšić je treći predsjednik stranke koja se reformisala iz Saveza komunista BiH, prvi predsjednik je bio Nijaz Duraković nakon čega je došao Zlatko Lagumdžija.
Nijaz Duraković je vodio SDP od njegove tranformacije pa sve do 1997. godine, kada je rukovođenje strankom pepustio tada mladom perspektivnom kadru, Zlatku Lagumdžiji.
Nakon velike pobjede na izborima 2000. godine predvođene Alijasnom za promjene, te velikog poraza 2002. godine, održan je Kongres SDP-a na kojem je Zlatko Lagumdžija ponovo izabran za predsjednika. Nakon ovog izbora Nijaz Duraković je izgovorio sada već antlogijsku rečenicu:
"Izaberite kako ste i režirali - Lagumdžiju, i time ćete sahraniti SDP na ovim prostorima" te je napustio SDP-a zajedno sa drugim istaknutim kadrovima pout Ive Komšića, Mire Lazovića, dok su se Bogić Bogićević, Nijaz Skenderagić i mnogi drugi pasivizirali u SDP-u.
Naredni unutarstranački izbori su održani u februaru 2005. gdje su protukandidati Lagumdžiji bili tadašnji načelnik Općine Cenatar Ljubiša Marković i bivši SDP-ov premijer Kantona Sarajevo Nermin Pećanac. Nakon pobjede Lagumdžije i na ovom Kongresu Pećanac i Marković su također napustili SDP.
Nakon Lagumdžijinog obračuna na prethodna dva Kongresa održana 2002. i 2005. godine, poslije kojih je veliki broj istaknuti SDP-ovaca napustio ovu stranku, naredna dva Kongresa koja su održana 2007. i 2009. godine su prošla bez puno turbulencija jer je Lagumdžija ustabilio svoju vladavinu u stranci. Posebno nakon dobrih rezultata ostvarenih 2008. godine na lokalnim izborima te pobjede na Općim izborima 2010. godine.
Poslije dolaska na vlast nakon pobjede na Općim izborima 2010. godine, Lagumdžija shvativši da se ne može više kandidovati za predsjednika SDP-a, te da su njegovi potredsjednici Željko Komšić i Denis Bećirović dobili ogroman broj glasova na izborima je iznenada sazvao vanredni kongres SDP-a.
Na 2. Vanrednom Kongresu SDP-a koji je održan 2011. godine iznenada je produžen mandat svim organima SDP-a do iza narednih Općih izbora koji su se održali 2014. godine. Time je Lagumdžija smatrao da je sebi kupio vrijeme i unutarstranački mir.
Međutim to se nije ispostavilo tačnim jer je već naredne godine tadašnji potpredsjednik SDP-a Željko Komšić prvo najavio kandidaturu za predsjednika SDP-a, nakon čega se predomislio i napustio SDP te na proljeće 2013. godine osnovao Demokratsku frontu. Upravo odlazak Komšića i osnivanje Demokratske fornte je jedan od ključnih razloga zbog kojih je SDP na izborima 2014.godine doživio debakl, zbog kojeg se nakon 17 godina sa čela SDP-a povukao Zlatko Lagumdžija.
Potom je zakazan 3. vanredni Kongres SDP-a na kojem je tijesnom većinom u drugom krugu glasanja za predsjednika izabran Nermin Nikšić, pobjedivši Selima Beščagića. Na ovom Kongresu je izmjenjen Statut te su uvedeni izbori po sistemu "Jedan član- jedan glas" te su naredni izbori zakazani već za jesen 2015. godine. Ubrzo nakon ovog Kongresa po starom običaju u SDP-u, glavni protukandidat Selim Bešlagić napušta SDP i prelazi u Našu stranku.
Prvi put izbori po sistemu "Jedan član- jedan glas" održani su u septembru 2015. godine gdje su najozbiljniji protukandidati bili Nermin Nikšić i Jasmin Imamović. Na tim izborima je već u prvom krugu ubjedljivu pobjedu odnio Nermin Nikšić, te ono što je zanimljivo da iako je kampanja bila poprilično prljava sa dosta niskih udaraca, prvi put da protukandidat nije napustio SDP. Jasmin Imamović je prihvatio poraz, ostao u SDP-u te je i danas poslanik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ispred SDP-a.
Aktuelni mandat Nermina Nikšića, započeo je pobjedom na izborima koji su održani u maju 2019. godine na kojem je pobjedio Edina Delića, načelnika Općine Lukavac. Nakon ovih izbora je održana tradicija da protukandidat napusti SDP, te je Delić napustio SDP i sa Enverom Bijedićem i velikim brojem članova iz Tuzlanskog kantona osnovao Socijaldemorkate - SD.
Nakon ovih izbora je i Zlatka Lagumdžiju stigla sudbina Nijaza Durakovića te je izbačen iz SDP-a, a ova odluka o isključenju je potvrđena na 7. Kongresu SDP-a, čime su oba bivša predsjednika SDP-a isključena.
Može li SDP povratiti izgubljene glasove?
Iako je SDP lider osmorke koja je trenutno formirala vlast na nivou države Bosne i Hercegovine, ima parlamentarnu većinu u Federaciji Bosne i Hercegovine te nekoliko kantona od čega je svakako najbitniji Kanton Sarajevo, ne može se sakriti činjenica da je SDP izgubio veliki broj glasova u odnosu na 2018.godinu.
U većini kantonalnih skupština SDP je ostvario značajno manji broj glasova, jedini značajan izuzetak jeste lista SDP-a za Skupštinu Kantona koja je ostvarila značajan rast glasova u odnosu na 2018.godinu.
Za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine zabilježen je pad broja glasova, u odnosu 145.458 koliko je SDP imao na izborima 2018. godine, zabilježen je pad na 131.328 glasova
Također i za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine liste SDP-a u oba entiteta su 2018. godine imale 150.454 glasa, dok je na zadnjim izborima taj broj glasova pao na 129.500, pri čemu SDP nije ni imao kandidatsku listu u RS-u. Najteži udarac za lidera SDP-a predstavlja činjenica da on kao predsjednik stranke nije izabran u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine iako je bio i nositelj kompenzacijske liste te stranke.
Erdogan ima rješenje za rat u Ukrajini: Najrealniji mirovni plan za obje strane?
