BiH
83

Ko će s kim na ovogodišnjim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini

Piše: E. Mušinović
(Foto: Arhiv/ Klix.ba)
(Foto: Arhiv/ Klix.ba)
Bliže se lokalni izbori u Bosni i Hercegovini koji će se održat prve nedjelje u oktobru. Lijevo orijentisane političke stranke, Socijaldemokratska partija (SDP) BiH i Demokratska fronta (DF), ove sedmice započet će pregovore o zajedničkom nastupu na izborima 2016. godine. Predsjednik najveće desne stranke u BiH, Stranke demokratske akcije (SDA), Bakir Izetbegović ranije je najavio zajednički nastup sa Savezom za bolju budućnost (SBB).

Pregovarački timovi SDP-a BiH i DF-a sastat će se u petak (15. april) kako bi otpočeli zvanične pregovore o zajedničkom nastupu na ovogodišnjim lokalnim izborima, potvrđeno je za Klix.ba u SDP-u.

Obje stranke su složne da bi "razjedinjenost ljevice u BiH bila najbolji poklon vladajućim političkim strankama" te su iz tog razloga i otpočeli pregovore o zajedničkom nastupu.

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić ranije je kazao da je SDP odlučio da će na predstojećim izborima imati svoje kandidate za načelnike ili da će podržati one koje predloži DF ili neka treća stranka sličnih političkih programa, a postoji i mogućnost da podrže neke nezavisne kandidate.

Na drugoj strani Predsjedništvo Demokratske fronte jednoglasno je usvojilo Izbornu strategiju za nastup stranke na lokalnim izborima 2016. godine, te je podcrtano da će DF na svim nivoima na predstojećim izborima nastupiti samostalno.

Ipak generalni sekretar DF-a Zlatko Miletić rekao je da ova politička stranka što se tiče načelničkih pozicija ostaje otvorena za koaliranje. On je objasnio i da se zaključci stranačkog predsjedništva odnose na općinska vijeća gdje će DF samostalno nastupiti.

SDP i DF prošle godine najavile su kako će se truditi da sa zajedničkim kandidatima za načelnika izađu ne samo SDP i DF, nego i sve lijevo orijentisane stranke.

SDA sa SBB-om

Predsjednik najutjecajnije bošnjačke stranke u BiH (SDA) Bakir Izetbegović nedavno je izjavio kako su organi SDA donijeli odluku koja ide u pravcu zajedničkog nastupa ove stranke sa SBB-om, ali da se to uglavnom odnosi na saradnju i zajednički nastup na području entiteta Republika Srpska, kao i u povratničkim općinama u Federaciji BiH.

Još uvijek nije poznat stav SBB-a čiji se predsjednik Fahrudin Radončić nalazi u pritvoru i protiv kojeg se pred Sudom BiH vodi postupak.

Što se tiče Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH najvjerovatnije je da će ova stranka na lokalnim izborima zajednički nastupiti sa strankama članicama Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a). HDZ BiH će u Bihaću zajednički nastupiti sa HDZ-om 1990 sa kojim su u februaru potpisali sporazum o saradnji.

Početkom ove godine članice Saveza za promjene u RS-u (Srpska demokratska stranka, Partija demokratskog progresa, Narodni demokratski pokret, Srpska radikalna stranka Republike Srpske i Napredna Srpska) najavile su da će zajedno nastupiti na predstojećim lokalnim izborima.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će stranke aktuelne vladajuće koalicije na nivou RS-a (SNSD, DNS i SP) zajedno nastupiti na predstojećim lokalnim izborima. On je kazao da je SNSD odlučan da se što bolje pripremi za predstojeće lokalne izbore i da je cilj osmisliti projekte i programe za rješavanje problema građana.

Posebno važni izbori u Srebrenici

Posebno specifična situacija u vezi s lokalnim izborima bit će u Srebrenici. Kandidaturu Ćamila Durakovića za načelnika općine Srebrenica na predstojećim lokalnim izborima, pored Stranke demokratske akcije (SDA) i SDP-a (Socijaldemokratske partije) BiH, najvjerovatnije će podržati i Stranka za BiH (SBiH), Savez za bolju budućnost (SBB) i Demokratska fronta (DF), potvrdio je nedavno Duraković.

Na drugoj strani, Dodik je apelovao na sve srpske političke stranke da se okupe oko jednog kandidata za načelnika Srebrenice da bi na ovu funkciju bio izabran Srbin. Razgovori SDS i SNSD u Srebrenici već su započeli, a iz obje stranke kažu da će učiniti sve da se postigne dogovor.

Važno je istaći i da se ove godine rodila ideja oko spajanja općih i lokalnih izbora koju većina političkih stranaka u BiH nije podržala te da još uvijek nije riješeno pitanje statusa grada Mostara.

Presudom Ustavnog suda BiH iz 2011. godine suspendovane su pojedine odredbe Statuta Grada Mostara koje se odnose na izbor vijećnika u Gradsko vijeće. Usljed nemogućnosti dogovora o njenoj implementaciji u Mostaru nije bilo lokalnih izbora 2012. godine, od kada u gradu na Neretvi ne funkcionira lokalna zakonodavna vlast.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine trebala bi 4. maja donijeti odluku o raspisivanju lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini.