SAD vjeruje u kriminal Sarajlića i Tadić, ali bh. pravosuđe ne: Ko istražuje zvaničnike pod sankcijama?
Tragikomedija ovog slučaja se jasno ogleda u tome što je najveća svjetska sila, koja je ujedno i sinonim za poredak i pravdu u svijetu SAD, dvoje utjecajnih ljudi u BiH optužila za koruptivne i kriminalne aktivnosti, odnosno trgovinu utjecajem i potkopavanje demokratskih procesa na Zapadnom Balkanu.
Međutim, tragedija ovog žanra posebno dolazi do izražaja sa činjenicom da su njihove radnje u velikoj mjeri prošle ispod radara bh. pravosuđa, baš kao i neki raniji slučajevi poput američkih konkretnih sumnji na korupciju Nikole Špirića, koja u BiH nikada nije doživjela ni zaplet, pogotovo ne pravosudni vrhunac.
Početkom januara, SAD su također uvele sankcije za visoke i bivše funkcionere u BiH. Oni su tada ukazali na destabilizirajuće aktivnosti u BiH, kao i kriminalne radnje: člana Predsjedništva BiH iz RS-a Milorada Dodika, bivšeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije i njegove supruge, državnog parlamentarca i doskorašnjeg predsjednika PDA Mirsada Kukića te Alternativne televizije, bliske Dodiku. Zajedno sa Špirićem ranije, sankcije su uvedene i Amiru Zukiću, tada generalnom sekretaru SDA.
Nevidljivi rad pravosuđa i iskustvo iz prošlosti kao dokaz
Nakon novih sankcija početkom januara, i u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine je formiran KTA predmet (za razna krivična djela) koji, prema riječima glavnog tužioca Milanka Kajganića, obuhvata sve osobe iz BiH koje se nalaze na različitim listama sankcija. On je za Klix.ba kazao da se istražne radnje provode upravo zbog sumnji SAD-a na kriminalne aktivnosti navedenih lica. Cilj je, kako tvrdi, ustanoviti postojanje krivičnog djela.
"Predmet je formiran da bi bili provjereni navodi o svim tim licima, u smislu da li u radnji tih lica postoji elemenata krivičnih djela. Nas tu interesuje postojanje krivičnog djela i dokazi za navedene radnje. To je naš mandat i ono što radi tužilaštvo", rekao je Kajganić.
Govoreći o tome šta je postignuto tokom navedene istrage o osobama koje su odranije na listi sankcija SAD-a, Kajganić navodi da je Tužilaštvo BiH u kontaktu sa nadležnim partnerskim institucijama, a s ciljem provjere osnova sumnje, no ističe da ne postoji otvorena istraga u smislu postojanja krivičnog djela.
Da je partnerstvo institucija negdje zakazalo, vidi se na primjeru Nikole Špirića, koji se u septembru 2018. godine našao na američkim sankcijama zbog "uključenosti u javnu korupciju" i "ometanja javnih procesa vezanih za rad OSA-e". Četiri godine kasnije, predmet o ovome nije fomiran, a pravda nije zadovoljena.
Ko provjerava sumnje da je Sarajlić zapošljavao u BH Telecomu?
Uistinu, protiv Asima Sarajlića su još ranije formirana dva predmeta u kantonalnom tužilaštvu, odnosno podignute su optužnice zbog afere "Asim" i u predmetu "Bosna". On se tereti za kupovinu glasova na unutarstranačkim izborima, odakle je najviše i crpio svoj utjecaj, a osumnjičen je i za protivzakonito posredovanje u zapošljavanju u slučaju Elektroprivrede BiH. Godinama kasnije predmeti su i dalje u sudskom procesu.
Ono što nije čak ni u sudskom procesu, a ni predmet u nadležnom kantonalnom tužilaštvu je upozorenje SAD-a da je Asim Sarajlić učestvovao u nezakonitim zapošljavanjima i u BH Telecomu. Ta informacija je iznenadila naše pravosuđe baš kao i javnost. Međutim, nadajmo se da će ih šok od iznenađenja brzo proći te da će zatražiti od vlasti SAD-a i njihovih institucija, informaciju o sumnjama koje su iznijeli u obrazloženju uvođenja sankcija, kako bi u BiH mogli provesti istragu o istom.
Iz američkog Ministarstva finansija, koje je uvelo sankcije, bili su jasni da je Sarajlić umiješan u korupciju na Zapadnom Balkanu. U funkcionalnom pravosuđu, to bi definitivno bio crveni alarm za pokretanje istrage.
Potkopavanje demokratskih procesa državne tužiteljice Gordane Tadić
Razloga za uzbunu imali su i u Uredu disciplinskog tužitelja s obzirom na kontroverze koje su pratile bivšu glavnu tužiteljicu. Zbog nezakonite dodjele predmeta tužiteljima na osnovu ličnih i političkih interesa, smijenjena je sa pozicije, no teško da se tu nalazi pravedan kraj.
Informacije kojima raspolaže Ministarstvo finansija SAD-a, a odnose se na "odgovornost i saučesništvo u radnjama ili politikama koje potkopavaju demokratske procese i institucije na Zapadnom Balkanu", bacaju novo svjetlo i daju nove razloge Uredu disciplinskog tužioca da pokrene postupak protiv nje.
Na kraju, ona je i dalje tužiteljica u Tužilaštvu BiH, a u obrazloženju sankcija je optužena za direktno i indirektno učestvovanje u potkopavanju demokratskih procesa. Takva klasifikacija je zaslužila bar novu istragu, ako ne i jasno opravdanje i ukazivanje odgovornosti onoga ko je i zašto to dopustio.
Novootvoreni predmet za osobe pod sankcijama teško da će obuhvatiti i Tadić s obzirom na to da ga je pokrenulo tužilaštvo u kojem i sama radi. Stoga, nažalost ostaje pitanje "Ko će istražiti američke navode o Tadićkinim aktivnostima?".
Republikanci imaju plan koji nije viđen više od 200 godina, stavit će više moći u ruke J.D. Vancea?
