Ko je bolji za BiH - Kolinda ili Milanović? Izbor Željka Komšića nijedno ne podržava
Osim toga tu su i neka ključna pitanja u odnosima dvije države, a prije svega pitanje izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
Prethodnih pet godina, koliko je Kolinda Grabar-Kitarović obnašala funkciju predsjednice Hrvatske, u odnosu prema BiH obilježeno je aferama i izjavama koje nisu pomogle u rješavanju ključnih pitanja u međusobnim odnosima. Tako je izjava predsjednice Grabar-Kitarović o navodnom postojanju radikalnih islamista u BiH i prijetnji za sigurnost u velikoj mjeri obilježilo i usmjerilo odnos Hrvatske prema BiH. Potom je uslijedio skandal sa obavještajnom agencijom i usmjeravanjem selefija, uz intenciju da se BiH predstavi kao rizična sigurnosna zona. Pitanje migranata u Bosanskoj Krajini je konstantan problem zadnje dvije godine koji je pokazao da BiH i Hrvatska imaju ozbiljnih problema u saradnji.
Grabar-Kitarović je do sada imala apsolutnu podršku hrvatskog biračkog tijela iz BiH. Tome najviše doprinosi otvorena podrška bratskog HDZ-a u našoj zemlji i Dragana Čovića. Hrvatska predsjednica malo je kada propustila priliku da istakne kako član Predsjedništva BiH Željko Komšić nije legitiman predstavnik hrvatskog naroda, iako je legalno izabran te da je nužno tražiti politička i zakonska rješenja za to.
Milanović - Komšić
S druge strane ni Zoran Milanović ne gleda blagonaklono na izbor Komšića iz reda hrvatskog naroda u Predsjedništvo. Iako u BiH dobija zanemariv broj glasova u odnosu na Kolindu Grabar-Kitarović, Milanović također smatra da Komšić nije legitiman predstavnik Hrvata u našoj zemlji.
Kada je aktuelna predsjednica Hrvatske nedavno u debati prigovorila Milanoviću da je 2010. podržao Komšića na izborima, on je kazao: "Podržao sam ga i 2006., a 2011. sam rekao 'prijatelju, ovo se ne radi tako'. Moj stav je poznat. Predstavnike hrvatskog naroda trebaju birati Hrvati, to je krajnje jednostavno. BiH nije ideal građanske države. Bio sam svjedok kada je Silajdžić 2006. upozoravao Komšića da to nije dobar način".
U septembru prošle godine Milanović je malo opširnije komentirao slučaj "Željko Komšić" i naveo zašto smatra da on nije istinski izbor Hrvata u BiH.
"Od Komšića sam očekivao ono što se u crnogorskoj etimologiji zove 'čojstvo'. Jači si - veći si. Hrvati ne mogu nikoga izabrati ako ih tako preglasate, a daj pokaži da ti je stalo. Ti i ambasadore šalješ iz kvote etničkih Hrvata. Zašto ne šalješ ambasadore koji su Jevreji? Pa nemoj me farbati. To nije čojstvo, dakle ne tražim junaštvo. Zaštiti druge od sebe jer ti si jači", rekao je Milanović.
Željka Komšića nazvao je "posebnim slučajem" navodeći da on četiri godine nije bio u Predsjedništvu BiH zbog ustavnih ograničenja. Što se tiče priče o "bošnjačkoj zavjeri" prilikom izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog narod, Milanović je kazao da bi Bošnjaci u slučaju postojanja "bošnjačke zavjere" našli "nekog Petra Horvatića" i izabrali ga za člana Predsjedništva BiH.
Milanović "opasniji"
Sredinom prošle godine i Komšić je imao stav o Milanoviću kao kandidatu, kazavši da je čak i "opasniji od Kolinde".
"Poštovati ću izbor građana Republike Hrvatske, ma kakav on bio. Što se tiče samih kandidata mislim da je Milanović mudriji. Ako ne dođe do promjene politike prema BiH, onda on kao takav može biti i opasniji. Kako god, ponavljam, poštovati ću izbor građana Republike Hrvatske", poručio je Komšić.
U suštini i Grabar-Kitarović i Milanović imaju sličan stav o predstavniku Hrvata u Predsjedništvu BiH. Sada ostaje pitanje kako Milanović gleda na sigurnosne izazove u BiH, koje je problematizirala Kolinda. Također, teško je očekivati drastičniji pomak u rješavanju odnosa ove dvije države i ako Milanović bude izabran za predsjednika. Tu prije svega treba istaći neriješen spor u vezi izgradnje Pelješkog mosta, od kojeg definitivno ni Milanović neće odustati i koji se uveliko gradi. Pored toga, tu je i pitanje imovine BiH u Hrvatskoj, kao i naplata novca za korištenje vode iz akumulacije Buškog jezera, s obzirom da Hrvatska našoj zemlji ne plaća sve.
Posebna tema je i odnos prema ratnoj ulozi čelnih ljudi tzv. Herceg-Bosne koja je presuđena u Hagu. Ipak, i tu će teško doći do promjene kursa u shvatanjima i zvaničnom stavu, čak i u slučaju izbora Milanovića. Odnos ova dva kandidata prema susjednim državama analizirao je i Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.
