Ko je dozvolio da zgrada Skupštine u Mostaru bude nadograđena na austrougarsku građevinu
Starosjedioci koji s ponosom govore o vremenu kad je Mostar slovio za najljepši grad u Jugoslaviji s gorčinom kažu da je od zgrade Skupštine HNK napravljeno ruglo i da je to jedan od primjera kako vladajuće strukture u Mostaru uništavaju sve što je lijepo jer drugačije ne znaju.
Mostarska arhitektica Maja Popovac kaže kako se nadogradnja tog objekta nikako nije smjela uraditi na način kako je urađena, što zna i student arhitekture na prvoj godini, ali i golim okom svaka osoba sa smislom za lijepo vidi u Mostaru.
"Svjedoci smo da se interpolacije objekata u Italiji rade 50 godina i da sve to respektuje objekte u kontekstu, ali ovo ovako još nisam nikad nigdje vidjela", kaže Popovac.
Da bi bilo još gore, kako naglašava, to nije jedina takva zgrada u Mostaru, te navodi kako je jedan od takvih primjera vidljiv i u naselju Bejrut.
"To su objekti koji ne respektuju kulturno-historijski, ni kontekst urbanog, ni savremenog.To su ignorantski, paraziti-objekti, koji se rade na drugim objektima. Nije uvijek negativno biti parazit-objekt, nekad su to dobri objekti, ali ovo ne znam čak ni kako bih formulisala", kaže Popovac.
Nejasno je, kako ističe, da uopće mogu nicati objekti bez nekog postojećeg plana, a osobito kad je objekt u distriktu, poput zgrade Skupštine HNK.
"Meni nije jasno, s obzirom na to da ne postoji master plan, niti bilo kakva urbanistička podloga i opravdanost, kako je moguće 'Ad hoc' uraditi toliko objekata, a nalazimo se u distriktu gdje je ogromna količina objekata koji uz sve moguće intervencije i finansije nisu uspjeli dobiti dozvolu, kako može biti takav objekt i otkud građevinska dozvola. Nije mi jasno kako objekt koji je iz austrougarskog perioda može biti toliko nerespektovan od projektanta da proizvede objekt koji se ne slaže ni po spratnosti, ni po gabaritima, ni po bilo kakvoj arhitektonskoj logici", rezignirano govori Popovac.
Ističe kako treba za sve objekte koji se rade u Mostaru prvo napraviti javni natječaj za idejno rješenje, kao i za urbanističko i svako drugo rješenje i na kraju održati javnu raspravu, kako se radi u svim evropskim gradovima gdje postoji javno mnijenje i gdje su građani uključeni u ono što se dešava u njihovom gradu.
Međutim, jasno je kako navodi, da to nije slučaj u Mostaru gdje je odavno neuključivanje građana osnova mnogih problema.
"Logika ovdje izostaje. Čitava Evropa nastoji uključiti građane, uključiti stanovnike gradova u proizvodnju svog prostora, dok se kod nas pokušava zataškati i onda to pravno sve posušiti. Naši građani moraju biti svjesni da se protiv toga mora djelovati, da mi moramo znati šta su oni planirali izgraditi uz tu zgradu, da mi shvatamo da te linije prozora nisu kako bi trebale biti i da mi možemo utjecati na projekt", ističe mostarska arhitektica.
Napominje da dugo nije bilo gradske vlasti u Mostaru pa se time pravdao sav nered i da se nova gradska vlast ne može optužiti za ovu zgradu, kao ni mnoge druge, jer su evidentno sve dozvole ranije izdate, ali da traženje odgovornosti osoba koje stoje iza te priče ne smije izostati.
Kada je riječ o arhitekturi i urbanističkoj slici najvećeg grada u Hercegovini, arhitektica Popovac vidi probleme i u redovima nove mostarske vlasti, jer, kako navodi, nema stručnih ljudi iz te domene i urbanističku sliku kreiraju ljudi iz stranačkih struktura.
"Mi imamo djece, naših građana iz Mostara koji su izbjegli i u Evropskim gradovima su članovi odbora za izgradnju u Švicarskoj i nekim drugim zemljama, ali su oni stručno tu postavljeni. Mostar nema nijedno stručno tijelo, osim tijela koje je izglasalo Gradsko vijeće, pa je tako izglasana Komisija za usvajanje urbanističkog plana, a tu su stranački ljudi od kojih više od devet desetina njih ne zna ni šta je urbanistički plan. Mene nisu ni uzeli u obzir, bez obzira na to što sam jedna od dvije osobe u gradu koje imaju taj akademski izbor i stručnost, jer nisam stranački podobna", kaže naša sagovornica.
Ističe kako u Mostaru vlada jedna opća neukost, koja održava stanje društva, jer kako naglašava, samo društvo stručnjaka i ljudi koji su kompetentni može donijeti određene odluke, koje mogu dovesti do kvalitetnog društva.
"Nismo shvatili važnost urbanizma, nismo shvatili da su najskuplji arhitektonski projekti zapravo projekti urbanizma i prostornog planiranja, koji se iskreno rade, ni po babi ni po stričevima. Arhitektura nikad ne laže i arhitektura je svjedok jednog vremena, prostora i znanja ljudi koji su je pravili. Ako pogledamo arhitekturu od 1995. godine pa nadalje u Mostaru, vidjet ćemo gomilu nekvalitetnih i prepravljenih fasada u bojama svih mogućih negližea i ženskog donjeg rublja, bez ikakvog utjecaja arhitekture, urbanizma ili svijesti o tome kako treba da izgleda jedna urbana sredina. Mi se moramo pod hitno osvijestiti i shvatiti da je to ozbiljan posao, da to nije posao Gradskog vijeća koje je većinom nekompetentno, nego da je to jednostavno posao stručnih službi i da mi moramo organizovati i obrazovati arhitekte i urbaniste da bi naš grad bio kao što je bio 60-ih, 70-ih i 80-ih godina", objašnjava Popovac.
Na kraju zaključuje kako bi se zbog objekata poput zgrade Skupštine HNK u mnogim evropskim gradovima stvorili buntovi građana, dok u Mostaru još nije proradila svijest kod mnogih da mogu i trebaju za svoj grad napraviti nešto, što je bez sumnje rezultat navedenih problema.
Sjećate li se reklame iz 1998. za povrat imovine? Snimila su je bh. glumačka imena
