Ko sve danas nudi estetske usluge poput povećanja usana, a šta kaže zakon
Više dama se odlučuje za hijaluron jer suštinska razlika između njega i botoksa jeste da naša koža sadrži hijaluronsku kiselinu koja je odgovorna za hidrataciju i elastičnost kože. Nakon 25. godine količina hijaluronske kiseline u organizmu se smanjuje, a ubrizgavanje gela koji sadrži ovu kiselinu smatra se načinom da se koži vrati elastičnost i svježiji izgled.
Ubrizgvanjem botoksa, kao i gela koji sadrži hijaluron, mogu se povećati usne i ukloniti bore. I dok se prva usluga nalazi na cjenovniku mnogih plastičnih hirurga i kozmetičara, povećanje usana nudi i veliki broj stomatologa.
Kozmetičari širom Bosne i Hercegovine, kao i stomatolozi koji nude ove usluge navode brojne certifikate kao relevantan dokaz da se mogu baviti ovim estetskim zahvatima. Međutim, ova opasna zamka "stručnjaka" nema nikakvu zakonsku potporu.
Plastični hirurg dr. Reuf Karabeg je pojasnio za Klix.ba da je zakon vrlo jasan i ne dozvoljava stomatolozima baviti se estetskim zahvatima van usne šupljine.
"Za bavljenje estetskim zahvatima certifikat apsolutno nije validan. Certifikacija je dobra kad je to nadogradnja osnovne specijalističke djelatnosti u smislu predstavljanja novih ideja, iskstava i razvijanja istih", rekao je Karabeg.
“Specijalistička ordinacija u kojoj se obavljaju minimalni invazivni i nehirurški zahvati primjene hijaluronskih punila i botulinom toksina tipa mora imati doktora medicine specijalistu plastične, estetske i rekonstruktivne hirurgije ili maksilofacijalne hirurgije ili oftalmologije ili dermato-venerologije ili subspecijalizaciju plastične hirgije”, navodi se u Članu 89 tačka 7. Službenih novina Federacije BiH.
Na brojnim web stranicama klinika i salona možete naći i imena "stručnjaka" koji se bavi estetskim zahvatima a koji sebi dodijelili nepostojeće zvanje "specijalista estetske medicine".
"Tako se neki predstavljaju to je izmišljeno ime za specijalizaciju koja poslije završenog medicinskog fakulteta ne postoji na našim prostorima. Postoji specijalista plastično- rekonstruktivne i estetske hirurgije. Specijalisti estetske medicine su "samoproglašeni stručnjaci" koji "stručno zvanje" baziraju na stečenom znanju na raznim kursevima. Medicina nije kurs, već je to ozbiljna nauka koja se bavi zdravljem čovjeka", poručio je Karabeg.
Karabeg je naglasio da stomatolozi (doktori stomatologije) apsolutno imaju svoje mjesto u Stomatološkoj medicini.
"To su uglavnom izvanredene kolege i stručnjaci u svom poslu, neophodni kako u preventivnom tako i kurativnom smislu, prije svega liječenja usne šupljine i zuba. Ali stomatolog treba svako da radi posao za koji je educiran, a u medicini je to jasno. Zbog toga i postoje specijalizacije iz raznih oblasti. Da li bi značilo, ako doktor medicine ili stomatologije završi kurs laparoskopije je sposoban da operira abdomen/stomak. Lijepo je proširiti vidike, ali to ne znači da je polaznik kursa kompetentan za tu vrstu posla", poručio je.
O kakvoj vrsti certifikata i specijalizaciji govore stomatolozi koji nude usluge ubrizgavanja hijalurona i botoksa ipak nije poznato. Iz liječničke komore su poručili da komora nikako nije uključena u ovaj proces. Iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo su za Klix.ba pojasnili da je ovo ministarstvo zaduženo isključivo za obavljanje neposrednog uvida, te za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta za obavljanje navedene zdravstvene djelatnosti.
Članom 89. stav (7) Pravilnika o bližim uvjetima prostora, opreme i kadra za osnivanje i obavljanje zdravstvene djelatnosti u zdravstvenim ustanovama („Službene novine FBiH”, broj 5/20), propisano je da specijalistička ordinacija u kojoj se obavljaju minimalni invazivni i nehirurški zahvati primjene hijaluronskih punila i botulina toksina tipa A mora imati doktora medicine specijalistu plastične hirurgije ili oftalmologije ili dermatovenerologije ili subspecijalizaciju plastične hirurgije koji su kompetencije za navedene zahvate stekli u okviru specijalističkog ili subspecijalističkog usavršavanja", naveli su iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo.
Dakle, bez gore navedenih uslova nijedan doktor ili "stručnjak" ne može se baviti bilo kakvim estetskim zahvatima.
Iz Federalnog ministarstva zdravstva su za Klix.ba poručili da propisima iz oblasti zdravstva nije predviđeno izdavanje dozvola od strane Federalnog ministarstva zdravstva za uslugu ubrizgavanja hijalurona i botoksa. Naglasili su i da su liječnička i stomatološka djelatnost dvije zasebne profesije koje su decidno regulisane zakonima o profesionalnoj regulaciji i to Zakonom o liječništvu, odnosno Zakonom o stomatološkoj djelatnosti.
Ipak, još veću opasnost za pacijente predstavljaju kozmetičari koji nemaju apsolutno nikakve veze sa medicinom, a naširoko nude "pomlađivanje" ubrizgavanjem gela sa hijaluronskom kiselinom ili botoksa. Iako nijedan zakon u Bosni i Hercegovini ne dozvoljava da se kozmetičari bave estetskim zahvatima, ove usluge nudi skoro svaki kozmetički salon.
Advokat Kenan Ademović je pojasnio zašto se kozmetički saloni ne boje kazni i sankcija.
"Kozmetički salon nije zdravstvena ustanova i ni u jednom smislu ne može biti prostor u kojem se ubrizgavaju botoks fileri ili hijaluron jer prije svega ne posjeduju prilagođene sale. Razlog što daju ove injekcije jeste taj što je jeftinije platiti kaznu, nego opremiti prostor prema Zakonu i dobiti odobrenje. A doktor je svakako taj koji mora imati odobrenje da bi se mogao baviti bilo kojom vrstom estetskih zahvata", rekao je Ademović.
Dr. Reuf Karabeg je također upozorio da su kozmetičari ili "nadriljekari" predstavljaju najveći problem.
"U slučaju (rijetkih) alergijskih reakcija nisu u mogućnosti primijeniti prvu i opštemedicinsku pomoć niti sa aspekta znanja ili dostupnih medicinskih sredstava (lijekova i opreme)", poručio je Karabeg.
Zarada je mnogim "stručnjacima", nažalost, preča i važnija od zdravlja i sigurnosti klijenta. Stoga, sve dok se ova oblast ne reguliše Zakonom, oni koji se odluče za estetske zahvate moraju dobro istražiti i obaviti konsultacije sa liječnikom koji će provoditi proceduru.
