Ko vodi računa o radnicima na gradilištima? Poslodavci i zakon ne
Najveći broj povreda na radu se uglavnom dešava u oblastima građevinarstva, proizvodnje i obrade metala, u hemijskim djelatnostima i uglavnom su, prema riječima inspekcije, "posljedica neprovođenja propisanih mjera zaštite na radu, neobučenosti radnika iz ove oblasti, nekorištenja ličnih zaštitnih sredstava i opreme, kao i neprimjenjivanje odredaba tehničkih propisa standarda."
Odgovornost poslodavaca i radnika
Činjenica je da ni poslodavci, a ni radnici ne brinu dovoljno o sigurnosti na radu, a dokaz za to su brojni građevinski radnici bez zaštitne opreme pored kojih svakodnevno prolazimo. Razlog za nenošenje zaštitne opreme nekad je to što je poslodavac ne obezbijedi, a nekada su i radnici ti koji izbjegavaju opremu, pogotovo u ljetnom periodu. Oba scenarija su nedopustiva.
Federalni inspektori rada za oblast zaštite na radu su za šest mjeseci ove godine prilikom inspekcijskih nadzora izdali sedam rješenja o potrebnom otklanjanju nedostataka. Od tih sedam rješenja u kojima je utvrđeno da nije baš sve po propisima prilikom narednog kontrolnog nadzora utvrđeno je da u četiri slučaja nije učinjeno ništa da bude otklonjena potencijalna opasnost po radnika. Zbog toga su poslodavci dobili kazne u ukupnom iznosu od 8.000KM.
Zbog pandemije su inspektori koji inače rade u oblasti kontrole zaštite na radu bili preusmjeravani tamo gdje je epidemiološka situacija zahtijevala pa je ova godina startala sa manje prekršajnih naloga. Prošle godine poslodavci u FBiH su zbog kršenja propisa platili 25.300KM kroz 14 prekršajnih naloga.
"Prema saznanjima do kojih dolazimo kroz izvršene inspekcijske nadzore i evidentirane povrede na radu, ponašanje domaćih poslodavaca nije na zadovoljavajućem nivou, jer se vrlo često susrećemo s kršenjem propisa iz ove oblasti, odnosno uočavamo da poslodavci ne posvećuju potrebnu pažnju sigurnosti i zaštiti na radu radnika u smislu prevencije i obezbjeđenja mjera koje treba da pruže adekvatnu zaštitu radnika na radu", jasno su poručili iz federalne inspekcije.
Stari Zakon o zaštiti na radu i novi Prijedlog Zakona o zaštiti i sigurnosti na radu
Moramo priznati da su nam novčane kazne iz ove oblasti male. Zakon o zaštiti na radu koji je trenutno na snazi donesen je 1990. godine, a kazne su tamo propisane u dinarima i sramno su niske. Zbog toga, inspektori umjesto da primjenjuju kazne iz Zakona o radu, idu složenijim putem u kom izdaju rješenje o nepravilnosti, zatim izvrše kontrolu, nakon čega tek naplaćuju kaznu ukoliko nepravilnost i dalje postoji, ali naplaćuju kaznu prema Zakonu o inspekcijama FBiH.
"Najefikasniji način povećanja odgovornosti domaćih kompanija i njihovih uprava da poštuju oblast sigurnosti i zaštite na radu zasigurno je usvajanje i donošenje novog Zakona o sigurnosti i zaštiti na radu, kao i redovne inspekcijske kontrole federalnih i kantonalnih inspektora uz povećanje broja izvršilaca koji kontrolišu ovu oblast", rečeno je iz FUZIP-a.
Oni objašnjavaju da loš Zakon o zaštiti na radu ne samo da šteti radnicima, nego i inspektorima jer negativno utječe na efikasnost njihovog rada.
Najhitnije usvajanje novog zakona je tražio i Sindikat građevinarstva i industrije građevinskog materijala BiH. Predsjednik ovog Sindikata Murat Škabo nam je kazao da osim što je potrebno usvajanje novog zakona nužno je i da poslodavci poštuju zakon. Rekao je i da će sindikalci zajednički uputiti zahtjev ka Vladi FBiH i ekonomsko-socijalnom vijeću da konačno usvoje novi Zakon o zaštiti i sigurnosti na radu.
Kazne koje poslodavci dobijaju za nepravilnosti pri zaštiti na radu trenutno se kreću između 2.000 - 3.000KM i to su kazne koje se propisuju prema Zakonu o inspekcijama, a ne postojećem Zakonu o zaštiti na radu jer su kazne u okviru tog zakona otprilike 50 KM. Novi Zakon ukoliko bude usvojen prema Prijedlogu koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri bi samo za neobezbjeđivanje zaštitne opreme donio kaznu do 5.000 KM, a kazne zbog različitih vrsta nepravilnosti bi išle i do 15.000 KM.
Tri su ključna segmenta na kojima se, ukoliko obratimo više pažnje, može značajno poboljšati kvalitet zaštite na radu - usvajanje novog Zakona o zaštiti i sigurnosti na radu, odgovornost poslodavaca prema radnicima, ali i pojedinačna odgovornost svakog radnika.
Jučer su dva radnika poginula na gradilištu nakon što se 30 kubika zemlje odronilo i palo na njih, nedugo nakon toga je uhapšeno pet osoba među kojima je i kantonalni inspektor, te odgovorne osobe investitora i firme koja je izvodila radove.
Istraga bi trebalo da pokaže šta je dovelo do ovog tragičnog slučaja, ali ono za šta nam ne treba istraga i šta već sada znamo je da se ovakvi fatalni incidenti mogu spriječiti dobrim regulativama i poštenim i savjesnim radom kako onih koji donose zakone, tako i inspektora i poslodavaca.
