Šta je čije i odakle mu?
99

Koga će "zakačiti" ako na snagu stupi zakon o porijeklu imovine u Sarajevu

D. Be.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Nacrt zakona o prijavljivanju, utvrđivanju porijekla i kontroli imovine izabranih dužnosnika bit će razmatran naredne srijede u Skupštini Kantona Sarajevo. U slučaju da stupi na snagu mogao bi potresti mnoge zvaničnike, smatraju zagovarači ovog zakona.

Nacrt zakona predviđa kontrolu prijavljivanja te utvrđivanje porijekla imovine izabranih i imenovanih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u Kantonu Sarajevo.

Pod tim se podrazumijeva dužnost zvaničnika da prijave imovinu, prihode i porijeklo tih prihoda.

Predsjednik Skupštine KS i jedan od najvećih zagovornika donošenja ovog zakona Elmedin Konaković za Klix.ba je kazao da je država napravila takav sistem da svi izabrani dužnosnici nemaju institut koji procjenjuje sukob interesa.

"Ukinuli su institucije koje su to radile. Već nekoliko godina političari mogu raditi šta god hoće. S druge strane imamo proces prijavljivanja naše imovine, ali bez sankcija za lažno date podatke ili da se za kratko vrijeme obogatite, obnašajući javne poslove, sa državnog budžeta", rekao je Konaković.

Na pitanje da li postoje otpori i pritisci na predlagače ovog zakona, Konaković kaže da postoje spinovi koji žele skrenuti pažnju s ove teme.

Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba

"SDA i njeni pravnici će pokušati naći sve slabe tačke ovog zakona. To rade oni koji žele da se zakon ne donese pa pokreću priče o jeziku i etničkom čišćenju. Njihov veliki problem je ovaj zakon. Naravno ne svih, nego jednog dijela elite iz moje bivše stranke, ali i pojedinaca iz drugih stranaka. Tri godine iza nas su institucionalno usporavali ovo pitanje", smatra Konaković.

Ko je obuhvaćen Nacrtom zakona:

"Izabranim dužnosnicima" se smatraju zastupnici u Skupštini KS i vijećnici u Gradskom vijeću Grada Sarajeva i općinskim vijećima općina na teritoriji Kantona Sarajevo.

"Nosiocima izvršnih funkcija" smatraju se premijer KS i članovi Vlade KS, gradonačelnik Grada Sarajeva i općinski načelnici općina na teritoriji KS te direktori i zamjenici direktora agencija i fondova, članovi skupština, upravnih i nadzornih odbora direkcija, zavoda, javnih ustanova, javnih preuzeća i drugih institucija u KS koji su izabrani i imenovani ili je za njihov izbor ili imenovanje data saglasnost zakonodavnog organa KS ili Gradskog ili općinskih vijeća ili Vlade KS.

"Savjetnicima" se smatraju savjetnici izabranih dužnosnika i nositelja izvršnih funkcija koji se imenuju po lex specialis propisima.

"Članovima porodice" se smatraju bračni i izvanbračni drug, djeca, djeca bračnog druga, roditelji, usvojilac, usvojenik, braća i sestre.

"Imovinu" predstavljaju stvari i prava koja je stekao izabrani dužnosnik, nositelj izvršnih funkcija i savjetnik, a obuhvata sve stvari i prava, a posebno nekretnine i pokretnine, potraživanja, poslovne udjele, vrijednosne papire, novac, umjetnine, plemenite metale i drago kamenje u njegovom vlasništvu ili vlasništvu člana njegovog porodičnog domaćinstva.

"Poslovni udjel" predstavlja ulaganje novca, stvari i prava u vlasničku strukturu preduzeća.

"Poklon" predstavlja svaku isplatu, djelovanje, uslugu ili predmet od vrijednosti učinjene izravno primatelju, bez naknade ili očekivanja naknade. Pokloni primljeni od bliskog srodnika, kao i pokloni čija vrijednost ne prelazi 200 KM nisu obuhvaćeni ovim zakonom.

"Protokolarni poklon" je poklon darovan od predstavnika stranih zemalja i međunarodnih organizacija prilikom službenih posjeta.

Konaković smatra da sistem jednostavno štiti političke elite u BiH.

"Ovakav sistem ne postoji ni u Ruandi. Nažalost, još uvijek to neće zaživjeti na nivou države i FBiH, jer je i u KS nedostajala tzv. politička volja. Sada je ima dovoljno, šestorka je to stavila u svoje principe i imamo pripremljen dokument koji je u fazi nacrta i u njemu je regulisan najveći dio ove materije", izjavio je lider stranke Narod i pravda.

Nacrt zakona predviđa da bi od trenutka stupanja na dužnost imenovani dužnosnici imali rok od 30 dana da uredno prijave imovinu i njeno porijeklo.

U slučaju neprijavljivanja porijekla imovine ili davanja lažnih podataka o imovini Nacrt zakona predviđa i novčane kazne od 1.000 do 100.000 KM, zavisno da li je u pitanju kašnjenje u godišnjem prijavljivanju, neprijavljivanja imovine ili počinjen prekršaj na zahtjev ureda.