Kolegij Doma naroda Parlamenta BiH se nije usaglasio o SNSD-ovom prijedlogu dopuna Krivičnog zakona
Te dopune je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, a njime se nakon 27 godina od završetka rata i velikog broja sudskih presuda, konačno zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Bio je to razlog zbog kojeg su predstavnici Republike Srpske u državnim institucijama odlučili blokirati rad te od jula prošle godine većina važnih odluka je na čekanju uključujući i državni budžet koji nije donesen ni za prošlu godinu.
Nakon nekoliko mjeseci nadolaska na sjednice, delegati Kluba Srba predložili su niz zaključaka kojima se traži ukidanje nametnutog člana Krivičnog zakona, a takvu odluku viskog predstavnika nazvali su bespravnom, tvrdeći da ju je nametnuo "neizabrani stranac".
Drugim zaključkom traže od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da u što skorije vrijeme predloži način određivanja i iskazivanja odnosa prema počinjenim ratnim zločinima i njihovom tretiranju u javnosti, imajući u vidu da se u Bosni i Hercegovini vodio "građanski rat" ili "tragični sukob u regionu", kako je to definirano u Dejtonskom sporazumu - tvrde tako predstavnici Republike Srpske u državnim institucijama.
Delegati Srba, inače iz SNSD-a, Nikola Špirić, Sredoje Nović, Lazar Prodanović i Dušanka Majkić također traže da Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine konstatira da Ustavni sud Bosne i Hercegovine izlazi iz svojih nadležnosti donoseći odluke kada je u pitanju državna imovina.
Pet je zaključaka predloženih od SNSD-ovih delegata o kojima Kolegij nije postigao saglasnost, a delegati će se sutra izjasniti samo o izvještajima Kolegija.
Saglasnost nije postignuta ni o zaključku, kojeg je predložila delegatkinja Kluba Hrvata Lidija Bradara (HDZ), kojim se traži da Dom naroda potvrdi da Centralna izborna komisija (CIK) nije zakonodavni organ niti ima pravo donositi odluke iz nadležnosti Parlamenta Bosne i Hercegovine.
"CIK nije izabran i imenovan u skladu s odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Tražimo da se članovi CIK-a izaberu i imenuju na osnovu javnog konkursa u skladu s procedurama propisanim Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine", navela je u tom zaključku Bradara.
Pred delegatima su u drugom čitanju dva zakona, koje je predložilo Vijeće ministara, i to o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred Sudom Bosne i Hercegovine te o izmjenama Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.
