Koliko je bitno da porodiljske naknade u BiH budu 1.000 KM i šta sve o tome ovisi
"Naime, kako zvanične projekcije pokazuju nastavak trenda pada broja novorođenih se može očekivati u narednim decenijama, a intenzitet pada uveliko ovisi o stopi emigracija. Emigracije su opet vezane za kvalitet života, u šta spadaju i mjere populacione politike koje čine samo jedan mali dio ukupnog mozaika", smatra ovaj autor.
Uglavnom, kao što se može vidjeti, ukoliko 2050. godinu uzmemo kao referentnu, dvije različite varijante pokazuju da se uz odgovarajuće mjere može postići drastična razlika u brojnosti populacije 15-64, populacija koja pokriva radni kontigent. Naime, u nepovoljnijoj varijanti, emigracije se nastavljaju trenutnim intenzitetom, ova populacija pada na svega 800.000 ljudi, i za samo 230.000 je veća od ukupne populacije +65, navodi on.
"S druge strane, u varijanti kojom se emigracije smanjuju ta populacija broji 1.135.000, što je za skoro 50 posto više, a od populacije +65 je brojnija za skoro 600.000. Naravno, porodiljske naknade su samo jedan mali dio onoga što država može i treba uraditi da se zaustavi ili barem umanji egzodus. Ali je neophodan i važan sa aspekta da donosioci odluka po prvi put shvaćaju o kako velikom problemu se radi", kazao je.
Fehratbegović navodi kako Republika Hrvatska na Ministarstvo za demografiju (245 zaposlenih) godišnje troši 6,5 milijardi kuna, tako da dodatnih 120 miliona KM na godišnjem nivou za FBiH nisu preveliki iznos.
"Tu je primjer i Njemačke - koja u okviru populacione politike izdvaja desetine milijardi eura godišnje na dječije doplatke. Kao što znamo, svako dijete do 18. godine života ima pravo na doplatak - a takvih je 14 miliona otprilike u Njemačkoj. To bi značilo da za doplatak od 250 eura po djetetu, Njemačka godišnje izdvoji 42 milijarde eura", zaključio je Fahretbegović.
