Koliko je realna "mostarizacija" BiH i da li zbog neprovođenja presuda treba ugroziti izbore?

Kao i u mostarskom slučaju, i sada se može postaviti pitanje za širu raspravu - Da li zbog neprovođenja presuda Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava treba ugroziti izbore, blokirati demokratske procese i zamrznuti situaciju?

Kao i kod Mostara nekad, tako i u ovoj situaciji, odluka nije na sudovima ili implementatoru izbora (Centralna izborna komisija - CIK), nego političkim strankama i trenutnom rasporedu snaga po pitanju "izbori ili blokada".

Zatečenoj vlasti u Mostaru odgovarala je dugogodišnja paraliza sistema i vladavina jednog ili dvojice ljudi te je trebao ozbiljan međunarodni pritisak da se stvar deblokira. Bez sumnje su se i u najvećem hercegovačkom gradu sve to vrijeme mogli održavati izbori po starim pravilima, jer vjerujemo da je bilo kakva izabrana vlast bolja od one zatečene - koja nema nikakav izborni legitimitet.

I dok su Mostarci bili uskraćeni za biračko pravo, građani su birali na općim izborima, iako su oni održavani po propisima koji su u koliziji s presudama Sejdiću i Finciju te drugim procesima vođenim na sudu u Strazburu.

Najave blokada izbora planiranih za 2. oktobar ove godine dolaze iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, a uvjet za njihovo održavanje je implementacija izbornih reformi vezanih za izbor članova Predsjedništva BiH i domove naroda.

O mogućim blokadama izbora nedavno je govorio i lider HDZ-a BiH Dragan Čović, sugerišući kako je to jedan od scenarija, a na koji način se to može realizirati, vidljivo je iz posljednjih odluka Ministarstva finansija BiH o finansiranju CIK-a.