Koliko "koštaju" milijarde: Da li EU i MMF preuzimaju kontrolu nad javnim nabavkama i zapošljavanjem

Aranžmani s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Evropskom komisijom kroz "makroekonomsku podršku BiH", su programski aranžmani koji trebaju podržati makroekonomsku stabilnost, saniranje socijalnih i ekonomskih šteta prouzrokovanih pandemijom, te doprinijeti ubrzanom i održivom ekonomskom oporavku, kaže za Klix.ba Haris Abaspahić ekonomski analitičar iz sarajevskog Centra za politike i upravljanje (CPU), koji živi i radi u Washingtonu.

"Na našim je vladama da se izjasne o programu reformi, oblastima, prioritetima i sektorima gdje je pomoć potrebna te da program usaglase s međunarodnim partnerima. Naravno da EU i međunarodne finansijske institucije imaju jasnu sliku o reformskim prioritetima u zemlji. Tu ne treba očekivati velika iznenađenja - to je nastavak provedbe prethodne Reformske agende, provedba prioriteta definsanih od EU, te prethodnim aranžmanima s MMF-om i preporukama Svjetske banke", kaže on.

Podrška povećanju konurentnosti, privatnom sektoru i poboljšanju poslovnog okruženja, javne uprave, sektora državnih preduzeća, zdravstva i upravaljanja javnim finansijama i investicijama su oblasti koje su dugo na vrhu liste reformskih prioriteta te će sigurno naći mjesto i u novim planovima, dodaje te podvlači kako su to pretežno prioriteti u kojima nije ostvaren preveliki napredak u prethodnom periodu.

"Nadam se da će mogućnost da osiguramo sredstva za ulaganja u realizaciju ovakvog programa dati poticaja vladama da se vrate na reformski put. U kontekstu reforme javne uprave – povećanje transparentnosti i efikasnosti javnih nabavki, profesionalizacija i depolitizacija javne uprave, posebno u oblasti zapošljavanja i nabavki u javnom sektoru su od iznimne važnosti, ali ove reforme nije jednostavno provesti. Nedvojbeno da će postojati otpori ovim reformama te da politička cijena rješavanja ovih pitanja nije mala, ali je i ulog veliki - radi se o sredstvima preko milijardu KM za ulaganja u saniranje posljedica krize i podsticaj posrnuloj ekonomiji", kaže on.

Nastavlja kako za ove oblasti postoji nedvojben interes bh. javnosti.

"Manje štela, brz i pošten odabir najboljih ponuđača usluga i radova te odabir najboljih za rad u javnom sektoru su prioriteti koji mogu imati dalekosežan pozitivan utjecaj na ekonomiju i društvo uopće. Modaliteti koji uključuju vanjsku podršku kod planiranja i provedbi strateških nabavki, kao i odabira najboljih u javnoj službi, bi trebali biti dobrodošli. Koliko će biti efikasni zavisit će od spremnosti naših vlada da se posvete ovim inicijativama. Postoji niz dobrih modela i praksi u okruženju koje treba uzeti u obzir, uključujući i primjenu tehnoloških alata u sferi e-Governancea", zaključio je Abaspahić.