Koliko u BiH koristimo antibiotike i postajemo li "otporni" na lijekove
Direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Siniša Skočibušić kaže kako veliki problem pričinjava činjenica da se u posljednje vrijeme antibiotici koriste znatno više nego je medicinski opravdano, te upozorava da je to u savremenim zemljama, a osobito na zapadu, već doveli do rezistencije, odnosno da antibiotici više ne djeluju na onaj način kako su djelovali.
"Time kod jedne velike skupine bolesti, a to su infektivne bolesti, praktično gubimo alat za njihovo uspješno liječenje", upozorio je Skočibušić.
Ističe da su ljekari porodične medicine najveći propisivači antibiotika, te da građani nerijetko sami traže antibiotike kako bi riješili čak i virusne bolesti, što nije opravdano i što je neophodno promijeniti, a smatra da je to moguće samo edukacijom i buđenjem svijesti o tom problemu.
Naglasio je, kako je ovo period akutnih respiratornih infekcija i virusa, kada upotreba antibiotika posebno dolazi do izražaja, pa je stanovništvo upozorio kako je za prevenciju najbolja vakcinacija.
"Nažalost, činjenica je da se vrlo često, već nakon drugog dana ide u apoteke ili putem ljekara nabavljaju antibiotici što nije dobro, jer virusne bolesti se ne mogu liječiti antibioticima i to je jedan od najčešćih zabluda koje smo doživljavali i koje doživljavamo", kazao je Skočibušić.
Također je upozorio sve one kojima je ljekar propisao antibiotik, da ga piju onoliko dana koliko je ljekar propisao, a ne da prestanu nakon dva ili tri dana, kad se počnu osjećati bolje, jer će samo na taj način oni dugotrajno djelovati, dok je svaka druga primjena po njegovim riječima zloupotreba, što dugoročno utječe na generalnu rezistenciju.
Voditeljica odjela za humanu mikrobiologiju u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH Marija Ostojić je pojasnila da antimikrobna rezistencija ili otpornost bakterija na lijekove nastaje kada se bakterije toliko prilagode da se počinju razmnožavati u prisustvu antibiotike, dakle, postaju otporne na lijekove koji nam inače služe za uništavanje tih bakterija.
"Inače ta rezistencija razvija se prirodno tokom vremena, bakterije se polako prilagođavaju na nove uslove sredine, što je i genetski uvjetovano, međutim mi sa pretjeranom upotrebom antibiotika samo potičemo da taj razvoj bude što brži", pojasnila je Ostojić. Ističe da je potrošnja antibiotika u BiH u rangu sa Francuskom i Španijom, koje imaju jako visoku rezistenciju, upravo zbog prevelike upotrebe.
Po njezinim riječima je korištenje antibiotika otišlo toliko daleko da se daju i životinjama, ne samo kad su bolesne, nego i da se pospješi njihov rast, tako da stanovništvo te antibiotike unosi u svoj organizam konzumacijom hrane životinjskog porijekla, htjelo to ili ne.
Uz sve navedeno, problem vidi u činjenici da se u našoj zemlji antibiotici prodaju u apotekama najnormalnije i bez recepta, te da ih građani uzimaju "na svoju ruku" zbog prehlade, kašalja i glavobolje čak i za djecu, što se po njezinom mišljenju nedopustivo bez konzultacije sa ljekarom.
Predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije u BiH Mirza Palo ističe da su bolesti koje uzrokuju mikroorganizmi prije pronalaska antibiotika uzrokovale ozbiljan problem ljudskoj populaciji, ali da je prekomjerna upotreba sada nova prijetnja istoj toj populaciji.
Zbog toga je, kako ističe Svjetska zdravstvena organizacija stavila za jedan od ključnih prioriteta 21 stoljeća borbu protiv antimikrobne rezistencije, koja će biti jedan do vodećih uzroka bolesti, oboljenja i smrti.
"Antimikrobna rezistencija i njena kontrola je vrlo kompleksan problem, jer ne tiče se samo ljudskog zdravlja, nego i zdravlja životinja, okoliša, poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje hrane i zbog toga je veliki izazov svih sektora multisektorskih i multidisciplinarnih kako bi se borili u pravom smjeru i postigli određenu kontrolu", zaključio je Palo.
