Kolinda kao suveren BiH: Predsjednica Hrvatske s Erdoganom o bh. zakonodavstvu
Već duže vrijeme predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović otvoreno se miješa u unutrašnja pitanja BiH kršeći time principe međunarodnog javnog prava prema kojima je suverenitet jedne države iznutra apsolutan.
U sistemima sa ozbiljnim strukturama vlasti i jačim političkim sistemima uplitanje predsjednika druge države u unutrašnja pitanja bilo bi ocijenjeno diplomatskim skandalom. Međutim, u BiH tišina. Ne oglašavaju se ni institucije, ni Ministarstvo vanjskih poslova, ni probosanske političke stranke, a ni lideri političkih stranaka kojima su obično puna usta "suverene BiH".
Pravo na miješanje susjednih zemalja u unutrašnju politiku naše zemlje prije nekoliko mjeseci detaljno je objasnio Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (OHR) jasno poručujući kako Srbija i Hrvatska moraju poštivati suverenitet BiH. Odnosno, da susjedne zemlje kao potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma moraju poštovati teritorijalni integritet BiH i izbjegavati bilo kakve aktivnosti koje bi bile usmjerene protiv nezavisnosti naše zemlje.
Javnost još uvijek nije informisana da li će Kolinda Grabar-Kitarović kod Erdogana lobirati da izvrši pritisak na predsjednika SDA Bakira Izetbegovića kako bi se omogućilo usvajanje izmjena izbornog zakonodavstva po mjeri predsjednika HDZ-a BiH Dragan Čovića ili će se pak založiti za izmjene po mjeri Evropske unije.
Naime, krajem 2017. godine Vijeće Evropske unije donijelo je sedam zaključaka među kojima je onaj koji se odnosi na izmjene Izbornog zakona BiH. Vlastima u BiH jasno je poručeno da ne poduzimaju nikakve aktivnosti koje će otežati provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Podsjećanja radi, HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH ni na koji način ne rješava ovaj problem.
"Imajući u vidu da se u Ustavu Bosne i Hercegovine Bošnjaci, Hrvati i Srbi navode kao konstitutivni narodi (zajedno sa Ostalima), Vijeće ponovo ističe da principi jednakosti svih građana i nediskriminacije moraju biti u potpunosti zagarantovani. Vijeće naglašava da se ne treba poduzeti niti jedan zakonodavni ili politički korak kojim bi se otežala provedba presude Sejdić i Finci, i drugih povezanih presuda", stoji u zaključku Vijeća EU.
O sastanku hrvatske predsjednice i šefa vlasti Turske razgovarali smo sa političkim analitičarem Ibrahimom Prohićem koji ističe da svijet ne brani slabe i principe već interese jačih zemalja.
"To su u ovom slučaju svi koji imaju bilo kakav interes za BiH. Svi su jači od BiH. Nijedna relevantna činjenica ne ide u prilog BiH i njenoj stabilizaciji, pa u konačnici da kažem i njenom opstanku", rekao je Prohić.
Kao primjer navodi da je takozvano savremeno bh. pitanje geostrateško pitanje, odnosno da se ovdje uopće ne radi o unutrašnjim problemima BiH koji svakako postoje, ali koji su u ovom slučaju samo generator, a ne posljedica.
"BiH je bila glavna meta u proteklom ratu. Nažalost, BiH je i danas glavna meta apetita Beograda i Zagreba koji nisu arhivirani. Oni samo pokušavaju ratne ciljeve realizovati diplomatskim sredstvima", kazao je Prohić.
On smatra da BiH ima samo formalni suverenitet s obzirom na to da je naša zemlja diplomatski talac Beograda i Zagreba te njihovih unutrašnjih pomagača koje je u BiH vrlo lako prepoznati. Kako kaže, BiH je rezervna tema za vlast u Srbiji i Hrvatskoj jer susjedne zemlje kada imaju unutrašnjih problema ili problema sa susjednim zemljama, aktiviraju pitanje BiH.
"U ovom konkretnom slučaju kao primjer ću navesti spor Hrvatske i Slovenije. U takvoj situaciji jako dobro dođe baviti se BiH i položajem Hrvata u našoj zemlji, odnosno Izbornim zakonom", rekao je Prohić.
Prohić smatra kako u BiH nema unutrašnje političke koherentnosti što rezultira time da naša zemlja nema nikakvu diplomatsku strategiju. On ističe da BiH nema odgovor ni na kakva dešavanja u vanjskoj politici i da to dokazuje kako je vanjska politika naše zemlje školski primjer improvizacije.
"Tu nema ideje, a ni vizija. Na praktičnom planu tu se stvari odvijaju u skladu s tim ko je ministar vanjskih poslova. S druge strane, postoje probosanske snage, ali su one slabe, bez vizije, ideje i akcije. Čak bih rekao da nisu dovoljno glasne jer se zadržavaju samo na nivou želje ili stava", kazao je Prohić.
Posebno je kritikovao političko postupanje lijevo orijentisanih i građanskih političkih stranaka koje u 2018. godini posežu za antifašizmom što je bilo aktuelno 40-ih godina. Takvo postupanje ocijenio je anahronim.
Kritikovao je i ponašanje člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića kojeg je nazvao "kvaziliderom u Bošnjaka" podsjećajući na njegovu izjavu da je BiH ostavljena u amanet Turskoj.
Joe Biden obećao nastavak podrške za Ukrajinu nakon brutalnog ruskog napada na Božić
Sjećate li se reklame iz 1998. za povrat imovine? Snimila su je bh. glumačka imena
