On je u uvodnom izlaganju na Međunarodnom sudijskom danu na temu "Dvadeset godina od završne faze protjerivanja Hrvata, Bošnjaka i drugih s područja RS", koji je u Banjoj Luci organizovala Evropska akademija Banjalučke biskupije, istakao da održivi povratak katoličke populacije nije bio omogućen ni politički, ni ekonomski, a često ni pravno, "niti ga se danas učinkovito podržava".
"Mi smo u našem gradu i kraju svjedoci da su brojni mirotvorci nasilno protjerani i da im je sve do sada onemogućen održivi povaratak u njihova rodna mjesta. Prema međunarodnom pravu, to je zločin - genocid za koji neko mora odgovarati", rekao je Komarica.
On je na konferenciji za novinare rekao da se nada da će učesnici današnjeg sudijskog dana "uz pomoć medija pokrenuti proces ispravljanja nepravde nad ovim obespravljenim ljudima".
"Imamo sada manje vjernika na području banjalučke biskupije nego što je bilo koncem 1995. godine. Gdje je tu održivi povratak?", kazao je Komarica.
Mujo Begić, iz Instituta za nestale osobe BiH, koji je i član Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Fakulteta političkih nauka u Sarajevu izlagao je na temu "Genocid u Prijedoru kao paradigma zločina u Bosanskoj Krajini", pri čemu je istakao da je "Prijedor Srebrenica na početku rata", te da je "krajnje vrijeme da se stvari nazovu pravim imenom, da se u Prijedoru desio genocid".
"Prijedor je i specifikum u odnosu na sva ostala mjesta iz Bosanske Krajine upravo zato što su tu krenuli prvi zločini. Prijedor je mjesto sa najvećim brojem masovnih pojedinačnih grobnica, na preko 450 mjesta smo pronašli posmrtne ostatke od jedne do nekoliko stotina žrtava", rekao je Begić.
Sudijskom danu prisustvuje i Andrej Plenković, član evropskog pralamenta iz Hrvatske, koji je na konferenciji za novinare istakao da je podaci o broju katolika govore da je na području RS zavladala "svojevrsna pustoš koja Hrvatskoj predstavlja veliku brigu i žalost, ali i poziv na akciju". Naglasio je da Hrvatska u Evropskom parlamentu pokušava istaknuti kao prioritet pravo na povratak u RS.
Josip Jerković, potpredsjednik RS, izjavio je da je ključni momenat za povratak bio od 2000. do 2005. godine, a od tada do danas postoje mjesta gdje su povratnici odlazili trbuhom za kruhom.
"Moglo se više učiniti, nema međunarodnih donatora, ne zaživljuje regionalni program od 1.800 kuća koji stoji u Sarajevu zašto ga ne implementira niko, saudijski projekat - stoji, dovršetak projekta OPEC-a isto stoji. Pitamo se, zašto i dokle, ali to radimo sami sebi u BiH", rekao je Jerković.
