Predsjednik Komisije banjalučki biskup monsinjor Franjo Komarica kazao je kako je na današnjem zasjedanju dat osvrt na službeno "držanje katoličkih biskupa u BiH tokom 25 posljednjih godina". Istakao je kako su biskupi tokom pomenutog perioda u svojim javnim nastupima bili dosljedni zauzimanju da ne bude rata, te da se on što prije zaustavi i osigura pravedan mir za sve etničke, vjerske i druge zajednice.
Kada je riječ o Dejtonskom mirovnom sporazumu, poručeno je kako su biskupi BiH šest dana prije njegovog potpisivanja, koje se obavilo na današnji dan 14. decembra 1995. godine, upozorili u svom otvorenom pismu 8. decembra 1995. kako Dayton sadrži "čudna proturječja i pogubne nesigurnosti" te da "umjesto silno željenog mira unosi novi nemir i nedoumice u pogledu povratka i zaštite ljudskih prava".
"Poslijeratno vrijeme svih 20 godina pokazalo je da su bili utemeljeni strahovi i sumnje biskupa u pogledu realizacije mirovnog sporazuma i izgradnje sigurne i prosperitetne budućnosti BiH", kazao je Komarica.
Prema njegovim riječima, biskupi se nisu umorili tokom poratnih godina odlučno dizati svoj glas protiv neprovođenja potpisanog saporazuma, protiv njegovog parcijalnog provođenja, protiv nagrađivanja zločinaca, a kažnjavanja žrtava rata.
"Oni su više puta upozoravali na nedopustivost 'zacementiranosti' dejtonskog rješenja za BiH koje je u praksi pokazivalo sve očitiju apsurdnost, nepravednost i neprovedivost. Iznosili su javno svoja neslaganja u jednoj nepravedno i nasilno podijeljenoj, nefunkcionalnoj i skupoj državnoj tvorevini, sadašnjoj BiH", rekao je Komarica.
Dosadašnje (ne)provođenje mirovnog sporazuma je, kako je istakao, de facto pokazalo kako je on zapravo imao zadatak zaustaviti oružani sukob, ali kako nije bio dovoljan da osigura izgradnju i jednakopravno funkcionalniranje države na njenom cijelom teritoriju.
Kada je riječ o konstitutivnosti tri naroda u BiH, Komarica je dodao kako se o tome ne može govoriti kao ni o poštivanju temeljnih ljudskih prava.
"Od tri službeno konstituivna naroda, osobito je jedan - hrvatski, zakinut, a s njima i katolička crkva. Uslijed političke, pravne i materijalne naravi, 20 godina nakon rata još uvijek nedostaje u BiH više od 45 posto od predratnih broja ovog naroda, a u entitetu Republika Srpska čak i više od 90 posto od predratnog broja", rekao je Komarica.
Naglasio je kako građani BiH očekuju nužnu nadogradnju Daytona koji će omogućiti potreban preobražaj BiH u učinkovitu evropsku državu ravnopravnih naroda i građana.
"Kada sam posljednji put bio u Bruxellesu rekao sam da je nužna nadogradnja sporazuma, da se mora razgovarati o nekom briselskom sporazumu. Svjedoci smo da je došlo do mnogih promjena 'Dejtona 1' ali da li na dobro populacije, to je pitanje. Zanimljivo je da su političari RS-a imaju puno kritika na Dayton, a kasnije su ga uzeli kao 'sveto pismo'. I laici znaju da međunarodni predstavnici imaju glavnu riječ, oni su nam skrojili kapu za našu glavu bez da su uzeli mjere", poručio je Komarica dodajući kako u Evropi i svijetu vlada "zakon jačega".
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
