Naveo je da smo svjedoci da se godinama govori o miru - ne samo u našoj zemlji i gradu, nego na sve strane, ali da to ne znači da svi pod riječju "mir“ isto mislimo i želimo.
"Mjerilo našeg poimanja mira jeste i mora biti Kristova radosna vijest, koja je sadržana u knjigama Novog zavjeta. To vrijedi osobito za nas, u ovoj zemlji, koji smo, posebno zadnjih desetljeća uvučeni, često bez naše volje, u povijesna zbivanja nasilja i ratna sukobljavanja, ali i sa čežnjom za mirom i slobodom i s pokušajima praštanja i pomirenja“, rekao je biskup banjalučki.
Naglasio je da Božja vladavina isključuje vladavinu, a pogotovo teror ljudi nad ljudima.
"Solidarnost Isusova s ljudima svih naroda, vremena, rasa i klasa trajni je izazov, osobito za nas krišćane, da poštujemo bogoliko dostojanstvo i prava svakog čovjeka i da se za njih zalažemo“, poručio je Komarica.
Čestitao je Uskrs vjernicima koji ga slave po novom Gegorijanskom kalendaru i onima koji ga slave kasnije po julijanskom kalendaru.
Na pitanje novinara da li će presuda haškom optuženiku Radovanu Karadžiću išta promijeniti u prilikama u BiH, Komarica je istakao da u u duhu predstavljenih riječi o Uskrsu očekuje da će kršćani upravo nadahnuti Božijim duhom znati ispravno valorizirati i sadašnja događanja, kao i prošla. "Nek se Bog smiluje svakome ko ima opterećenu savjest. Nekad dadne snage svakome onome koji je u svome dostojanstvu i pravima ponižen od drugoga. Čovjek ne može od drugoga biti ponižen koliko može sam sebe uništiti. Očekujem od onoga koji ispravno slavi Uskrs da će on raditi sve kao i do sada što se trudio da iz svog srca istjera svaku želju za osvetom, nego da ono što ga uči i vjera i Kris da oprašta“, rekao je Komarica.
Dodao je da će se vidjeti koliko ima istinskih pravih vjernika u našoj zemlji, pogotovo među kršćanima.
"Ali i svi Muslimani, koliko ja znam, istinski trebaju znati i znaju vjeruju u Boga, Allaha milosrdnoga i samilosnoga. Ako vjerujemo u milosrdnoga boga onda i sami moramo pokazati mi milosrđe ali to ne znači da se ne trebamo zalagati za pravdu, ravnopravnost mežu ljudi odnosno nerobovanje nikog čovjeka nekom nikom drugom čovjeku“, kazao je Komarica i doda da ne smijemo biti ničiji robovi.
Obzirom da se tokom rata u BiH nekoliko puta obraćao Karadžiću pismima o problemima s kojima se na području banjalučke biskupije susreću katolici i tražio da nešto preduzme Komarica je danas izjavio da nikada nije dobio odgovor na ta pisma.
"I on i svi najodgovorniji ljudi su dobro bili obaviješteni s moje strane i usmeno i pismeno. Sve se znalo i sve se ciljano radilo po nečijoj naredbi. Jadni ljudi koji su bili izviđači radova, jadni i oni koji su naređivali. Teško su se ogriješili pred Bogom, a osramotili i sebe i svoj obraz i svoj narod“, rekao je Komarica.
Dodao je da mu je najveći problem što rat u BiH nije bio samo lokalni sukob."Najveća je tragedija što su glavni akteri na nekom drugom mjestu i neće biti ni prozivani ni pozivani, ali nažalost danas imamo isti rukopis na nekim drugim mjestima. Opet strada čovjek“, rekao je Komarica.
