Kome revizori uopšte pišu izvještaje kada brojne državne institucije ne popravljaju svoj rad
Cilj revizije javnih nabavki je da se ispita da li su aktivnosti institucija BiH dovoljne da bi se postigao efikasan sistem djelovanja. Revizija pokazuje da institucije BiH nisu poduzimale dovoljno aktivnosti u svom kapacitetu nadležnih institucija, kako bi proteklih godina postigle efikasan sistem.
Zaključci revizije ukazuju na potrebe prevazilaženja slabosti koje bi se najbolje uklonile izmjenama Zakona o javnim nabavkama.
(Ne)aktivnostima institucija dovodi se u pitanje smisao i svrha sistema javnih nabavki a za unapređenje procesa potrebna je maksimalna posvećenost principima ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti te jačanje odgovornosti nadležnih institucija.
Revizori navode da slabosti u sistemu javnih nabavki ne osiguravaju povjerenje građana u rad institucija te da se novac poreznih obveznika koristi na najefikasniji način, a prepreka su u napredovanju BiH na putu ka EU.
U nalazima i preporukama institucijama a koje su javno objavljene i nalaze se na web stranici Ureda za reviziju BiH pri provođenju javnih nabavki ističe se da doslovno nezakonito postupaju te da su u posljednje tri godine od preko 600 žalbi na postupak, njih blizu 300 uvažene.
Skoro 20 posto ukupnih planiranih postupaka javnih nabavki neblagovremeno je pokrenuto, pristup informacijama je otežan a nabavke se obavljaju bez prethodno sprovedenih analiza potreba.
"Potrebno je da, u prvom redu, institucije sistema za provođenje zakona pokrenu pitanje odgovornosti onih koji su dozvolili da se budžetski novac troši bez finansijske discipline budući da je odsustvo reagovanja na preporuke revizije plodno tlo za netransparentnost i nezakonito trošenje novca", navode u izvještaju Ureda iz septembra 2021. godine.
Pri analizi izvršenja budžeta za 2020. godinu revizori su dali mišjenje s rezervom jer kako navode pozicija stalnih sredstava u bilansu stanja nije realno prikazana odnosno potcijenjena je za nepoznat iznos zbog izostanka evidentiranja određenih stalnih sredstava i neriješenog statusa državne imovine.
Ni na nivou Federacije BiH nije mnogo bolje. Ured za reviziju prije nekoliko dana objavio je izvještaj o tome koliko su organi uprave efikasni kada je riječ o rješavanju žalbi.
Utvrđeno je da postoje značajna kašnjenja u rješavanju predmeta po žalbama a Federalno ministarstvo finansija riješilo je samo 1 posto žalbi u zakonskom roku. U izvještaju navode kako nadležna ministarstva uopšte ne prate kolika su kašnjenja u njihovom radu.
Šta rade institucije i kako troše budžetski novac jasno je svima. Građani su generalno skeptični i povjerenje u rad javne uprave je na niskom nivou. Očigledno je da će se nastaviti jednako postupati i u godinama koje su pred nama budući da sankcija, iako postoje na papiru, još uvijek nema. Ako uposlenici privatnog sektora pri ne vršenju svojih dužnosti i obaveza za takvo nešto dobivaju otkaze, zašto se ne izmijene zakoni o državnim službenicima koji bi promijenili stav da nema ništa teže nego dobiti otkaz u državnoj službi?
