Kome se sveti Srpska pravoslavna crkva inat-crkvom u Kragljivodama i skrnavljenjem šehidskog mezarja?
Dok su nadgrobni krstovi nasilno postavljeni u neposrednom prostoru šehidskog obilježja i mezarja u Kragljivodama kod Srebrenice, različite su reakcije na različitim nivoima. U samim Kragljivodama vrlo neugodno s obzirom na napetost ali i iskustvo sa vjerskim poglavarom igumanom Lukom Babićem.
Malo "niže", u Srebrenici samo privid normalnog života koji je situacija u Kragljivodama dodatno zakomplicirala. S druge strane u Sarajevu, potpuna i upadljiva tišina bez ikakve suvisle reakcije na skrnavljenje šehidskog mezarja.
Kako je sve počelo?
Kragljivoda kao jedno od najudaljenijih naselja općine Srebrenica udaljeno 20-ak kilometara od centra u sastavu Mjesne zajednice Osatnica. Sa više od 1.000 prijeratnih žitelja iz okolnih bošnjačkih sela, centar mjesta je bila zgrada bivše pošte.
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (BiH) poštu su uništili pripadnici VRS-a, a u samim Kragljivodama pronađena je i masovna grobnica. S druge strane Memorijalni centar Kragljivoda nastao je tokom agresije na BiH ukopavanjem poginulih vojnika AR BiH. Dodatno su ekshumirani civili iz Kragljivoda također ukopani u sklopu kompleksa udaljenog 50-ak metara od bivše zgrade pošte.
Lokalitet memorijalnog centra nalazi se na zemljištu koje je na upravljanju Šumskog gazdinstva Drina iz kojeg dosad nije bilo značajnijih prepreka postojanju mezarja i cjelokupnog centra.
Devastirana i uništena zgrada je stajala pored puta Srebrenica - Skelani sve do marta 2022. godine kada je Pošte Srpske prodaju igumanu Luki Babiću. I tu zapravo, započinju sve nelagodnosti u tom dijelu općine Srebrenica, pa i šire.
Tiha podrška
Iguman Luka Babić smatra se predvodnikom vjerskog života u Srebrenici pri čemu svojim nacionalističkim istupima, koji su uglavnom odraz historijskog revizionizma, samo dodatno pogoršava međuljudske odnose u Srebrenici.
Upravo je Babić 2022. godine kupio parcelu i ruševni objekat pošte u Kragljivodama i "samoinicijativno" započeo izgradnju crkve na ruševinama konstrukcije pošte. Funkcionalna potreba i opravdanost ovog vjerskog objekta nije imala uporište s obzirom na mali broj pravoslavnih vjernika u okolini uz činjenice da su Kragljivode nastanjene uglavnom Bošnjacima, ali i postojanje manastira Karno samo nekoliko kilometara od Kragljivoda.
Međutim, iguman Babić je odlučio "inat-crkvom" u blizini šehidskog mezarja i obilježja nametnuti drugu dinamiku vjerskog života. Pored navedenog iguman Babić često učošćava predvodnike ekstremističkih i navijačkih grupacija u manastiru Karno i Kragljivode. U ranijem periodu iguman je objavljivao fotografije u uniformama četničkog pokreta, beretkama različitih jedinica pa čak i s oružjem.
Ono što je sigurno jeste da iguman Babić ima punu podršku političkih, ali i vjerskih dužnosnika u entitetu Republika Srpska. Imajući to u vidu, umetnuti nadgrobni krstovi su betonirani što ukazuje da iguman ne planira odustati od prisilnog proširenja crkvene zemlje.
Stvarno pitanje jeste pokušaj da se odgovori na pitanje koji je interes Srpske pravoslavne crkve (SPC) da ustraje na vjerskom objektu za koji ne postoje funkcionalne potrebe uz dugoročno urušavanje međunacionalnih odnosa.
Odgovor se potencijalno krije u pokušaju SPC-a da povratničkoj populaciji Bošnjaka odgovori zbog pravnog spora oko pravoslavne crkve u Konjević Polju, koja se nalazila u dvorištu Fate Orlović.
Naime, crkva u Konjević Polju je sudskom odlukom srušena u junu 2021. godine da bi proces kupovine zemljišta za manastir Kragljivoda započeo početkom 2022. godine.
Burna reakcija Egipćana: Da li je gol Karabatića u posljednjoj sekundi bio regularan?
