Veliki broj tema koje su pokrenuli ili odlučili dopuniti našao se na udaru osoba koje se nazivaju administratorima Wikipedije na bosanskom jeziku. Iako se radilo o bezazlenim tekstovima, grupa nije ni slutila da su se dotakli pojmova ili tematike koja nije naišla na odobravanje kod administratora koji se bez ikakvog osjećaja za naučni dijalog brisali sve tekstove.
Međutim, ono što je izazvalo nedoumicu kod većine kad je u pitanju zloupotreba ovlasti administratora Wikipedije je uporno negiranje bosanskohercegovaćkog nacionalnog identiteta i naglašavanje drugih nacionalnih identiteta za državljane Bosne i Hercegovine.
Pojedini administratori Wikipedije na bosanskom jeziku pokušavaju kroz naučni diskurs legitimizirati etničku fragmentiranost naše zemlje i pojaćati konfuziju glede nacionalnog identiteta državljana Bosne i Hercegovine.
Administratori su svjesno nametali etničke pojmove tamo gdje su nacionalni trebali dominirati tako svjesno stvarajući identitetsku konfuziju kod čitaoca. Sva ta praksa umnogome je refleksija etničke podijeljenosti i političke situacije u našoj zemlji. Osim toga, često se na istoj mogu naći neka štetna stanovišta hrvatske i srpske historiografije o pitanju bosanske historije, gdje se naša prošlost nastoji prikazati kao dominantno "srpska" ili "hrvatska".
Historičar i politolog Jahja Muhasilović, koji je pratio projekat Wikipedia, je potvrdio da su postojeći administratori u više navrata Wikipedije bez ikakvog objašnjenja brisali tekstove koji su sa naučne tačke gledišta dokazani, prvenstveno po pitanju historiografije i terminologije.
Historičar Sedad Bešlija također je primijetio tendecioznu zloupotrebu pojma nacionalnost kod značajnog broja umjetnika, pisaca, političara i historijskih ličnosti sa bosanskog nacionalnog prostora. Tendenciozne intervencije postojećih administratora bez sumnje dokazuju da ideja o jedinstvenom nacionalnom bosanskom identitetu na Wikipedija stranicama nije dobrodošla, već je i sama žrtva političke rascjepkanosti naše zemlje, kao i hegemonističkih nastojanja dvije susjedne zemlje, čime se kroz naučno-popularni diskurs nastoji doprinijeti širenju odveć pristune zbunjenosti naše javnosti po pitanju nacionalnog identiteta.
"Našim istraživanjem smo došli do podataka da glavnu riječ vodi administrator koji je po struci inženjer mašinstva. Štaviše, on je na Wikipediji na bosanskom jeziku zadužen za historijske članke i hitro briše sve izmjene koje se kose s njegovim personalnim načelima. Ako pogledamo njegovu historiju rada, jedanput je čak banovao drugog administratora (što je apsurd na Wikipediji kao enciklopediji) jer mu se nije dopadalo njegov članak o bosanstvu", poručuju historičari.
Na izmjene u člancima stalno je pronalazio načine da diskredituje eminentne historičare iz naučne zajednice optužujući ih za kojekakvo pokretanje "bosanskog pokreta" u kome "ima mjesta samo za jedan narod".
"Ipak, ako pogledamo njegovu historiju izmjena, jasno ćemo uočiti uzorak po kome on radi gdje pokušava degradirati bosanski identitet, gdje očigledno Bošnjake kao etničku skupinu antagonizira, dok promovirajući prosrpski diskurs teme poput ratnih zločina i zločinaca pokušava neutralizirati", navodi se u analizi.
Ako pogledamo ono što nazivamo "osjetljivim temama", članci o ratu, historiji, počinjenim zločinima, jasno je da ćete vidjeti da je ovaj administrator, kao i neki drugi, tu selektivno prihvatao ili odbijao izmjene ostalih urednika Wikipedije, ovisno o tome da li se uklapaju u njegov narativ.
"S ovakvom monopolizacijom se nije lako izboriti, jer lažni osjećaj moći iza tastature je nešto čega će se rijetko ko od postojećih administratora odriče. Neophodno je da se što više ljudi koji poznavaju materiju uključe u rad Wikipedije na bosanskom jeziku i daju svoj doprinos kako bi se izborili s ovakvim nezdravim pristupom i nadasve, faktografski gledano neispravnim. Wikipedija na bosanskom jeziku je jedno od borbenih polja na kojem se sistemski udara na bosanski identitet i Bosnu i Hercegovinu kao cjelovitu državu", zaključuje se u analizi.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
