Komentar Hajrudina Somuna o izboru bh. ambasadora: Majstor ne može biti bez alata
Somun je obrazložio zašto smatra da javnost nije trebala biti informisana o prijedlozima.
"Nije trebalo ni da budu poznati javnosti, jer se tako ne radi ni u jednoj normalnoj diplomatiji. No, pošto mnogošta u Bosni i Hercegovini nije normalno, nije se čuditi da je spisak potencijalnih ambasadora procurio u javnost. U čaršiji se još nagađa iz kojeg li je kabineta procurio. Po imenima bi se moglo pretpostaviti iz čijeg nije. Tako nam je kad imamo, kao nijedna zemlja na svijetu, tročlano Predsjedništvo čiji članovi vode svoje vanjske politike, pa ko u klin ko u ploču. Tako se i sada jedan član odmah oglasio da neće dati saglasnost za neke od drugog člana predložene ambasadore", istakao je.
Prema njegovim riječima, u diplomatijama, koje se strogo drže reda, ne ide se u javnost dok ambasador ne dobije agreman od države od koje je zatražen.
"Međutim, makar, nek se sazna kad prođe svu proceduru u vlastitoj zemlji, pošto se agreman rijetko odbija", dodaje.
Osvrnuo se na iskustvo koje je on imao prilikom predlaganja ambasadora.
"Desilo mi se da mi kasno uvečer jedna rodica javi da je čula na televiziji da idem za ambasadora u Maleziju, a da o tome nisam imao pojma. Niko me nije ni pitao hoću li ja tamo", ukazao je.
Kriteriji za ambasadore
Bećirovićevi prijedlozi su bili povod i za raspravu o tome koji bi kriteriji trebali biti prilikom predlaganja i izbora ambasadora. I ovom prilikom, kao i ranije, isticano je da mnogi ambasadori, kao i oni koji to namjeravaju biti, ne ispunjavaju ni osnovne kriterije. Somun je napomenuo koji su kriteriji.
"Ti kriteriji zavise od prirode sistema - da li je više ili manje ili nikako demokratski. No, čak i tamo gdje je sva vlast u rukama jednog čovjeka ili stranke, poštuje se minimum poznavanja vanjske politike i međunarodnih odnosa, posebno zemlje i regiona u koji se ide. O jednom ili dva svjetska jezika, a po mogućnosti i zemlje domaćina, da i ne govorim. To je kao da vam kući dođe majstor bez alata. Kinezi su dugo vodili sa sobom prevodioca, ali i oni već imaju ambasaodre koji znaju strane jezike. Mene je u jednoj državi naslijedio ambasador koji se prvu godinu nije pomaljao iz ambasade i rezidencije, nego mu je dolazio nastavnik da ga pouči engleskom jeziku", ukazao je.
Poređenja radi, obrazložio je kako je funkcionisala jugoslavenska diplomatija koju je ocijenio kao onom koja je bila cijenjena.
"U posebno cijenjenim diplomatijama, kao što je njemačka, kanadska ili turska, a bila je i jugoslavenska, dok je bilo Jugoslavije, ambasadori su uglavnom bili profesionalni diplomati koji moraju prethodno ispuniti precizne uslove. Baš kao profesori na unverzitetima što moraju proći stepene asistenta, docenta, vanrednog, pa tek na kraju redovnog profesora. Nešto drugačije je bilo u Jugoslaviji u kojoj je svaka republika predlagala po desetak ambasadora, od kojih su dvije trećine bili profesionalni diplomati", naglasio je Somun.
Komentarisao je i pitanje starosne dobi onih koji se predlažu za ambasadore.
"Imao sam turskog prijatelja koji je prošao taj put, bio je i generalni konzul, ali mu je falilo nekoliko mjeseci da ispuni normu od tri godine boravka u zemlji, pa nije postao ambasador, jer bi ga zateklo vrijeme penzionisanja dok je na toj dužnosti. Jedno vrijeme je takvo pravilo važilo i u socijalističkoj Jugoslaviji. Jedan uvaženi privrednik bio je predložen iz Sarajeva, ali je odbijen iz Beograda, iako je imao samo 59 godina. A danas sam čuo da su pitali jednog mlađeg kolegu: 'Vidim da te nema među onim metuzalemima koji idu za ambasadore'", naveo je.
Kakva bi trebala biti bh. diplomatija
Govoreći za Klix.ba o tome kakva bi bosanskohercegovačka diplomatija trebala biti, konstatovao je da bi prvo trebalo pitati kakva će Bosna i Hercegovina biti iznutra kako bi joj, kao i u drugim državama, diplomatija postala ogledalo unutrašnje politike.
"Ovako kakvo je danas, to je zrcalo mutno. Pri ovakvom razgovoru ne smijemo zapostaviti čitave timove mladih diplomata u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine koji su za ovih četvrt vijeka stekli veliko iskustvo i visok stepen onoga što se traži u diplomatiji - od jezika do ponašanja. Neki su izrasli u veoma dobre ambasadore", mišljenja je.
Međutim, ne očekuje velike promjene u radu pojedinih ambasadora.
"Možda će se nešto izmijeniti s novim Predsjedništvom i vladom. No, kako su već ustrojeni, vjerujem da će se ponavljati već ustaljena praksa da neki ambasadori ne bendaju ni svoje saradnike, ni Ministarstvo vanjskih poslova, nego provode politiku svog lidera iz Sarajeva, Mostara ili Banje Luke, prije svega Banje Luke", ukazao je.
Somun je podsjetio da vanjska politika Bosne i Hercegovine ima težih problema od izbora ambasadora. S tim u vezi, istakao je da se, kako je ukazao, iz Banje Luke, pod firmom regionalnih ekonomskih predstavništava kriju izaslanstva u velikim svjetskim centrima, koja sve više liče na ambasade iz kojih se vodi entitetska vanjska politika. Kako je naveo, ne zna, ali vjeruje da na njima nema ni oznaka Bosne i Hercegovine.
Strijelci osvajaju medalje, ali nedostaje podrška: Farah Onešćuk briljirala u Srbiji
