Komesar Nusret Selimović: Migrantska kriza je veliki sigurnosni izazov, treba nam pomoć države
"Migrantska kriza je prije svega jedan veliki sigurnosni izazov, ne samo za Kanton Sarajevo nego za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Kanton Sarajevo je poslije Unsko-sanskog kantona najpogođeniji migrantskom krizom. Veliki broj migranata dolazi i prolazi kroz ovaj kanton, ali značajan broj ostaje duže vrijeme u privremenim prihvatnim centrima na području Kantona Sarajevo. U to vrijeme, dok čekaju konekciju prema Bihaću i dalje prema zemljama Zapadne Evrope, prisutni su svakodnevno na ulicama, raskrsnicama, pred tržnim centrima", kazao je Selimović.
Upozorio je da će se Bosna i Hercegovina suočavati s tim problemom dok god ne bude imala kvalitetnije i bolje pokrivenu istočnu granicu.
"Migracije i migrantska kriza su u isključivoj nadležnosti državnog nivoa. Svjedoci smo svi generalno stanja u državi, nemogućnosti adekvatnog odgovora s državnog nivoa, prije svega mislim na kvalitetnije pokrivanje istočne granice. Slušali smo o nedostatku kolega policijskih službenika Granične policije, o svojevrsnim opstrukcijama RS-a u smislu nedozvoljavanja izgradnje privremenih prihvatnih centara, nedozvoljavanja pružanja ispomoći kolegama iz Granične policije od drugih agencija. Kriza će vjerovatno potrajati", rekao je Selimović.
Napominje da migrantska kriza nije samo problem Kantona Sarajevo, niti Bosne i Hercegovine, već globalni problem.
"Migrantska kriza će nedvojbeno potrajati godinama, ali mi moramo uraditi što je do nas. Uprava policije MUP-a KS ulaže maksimum napora, pored svih drugih poslova, da drži stanje sigurnosti pod kontrolom, naročito kada je riječ o migrantskoj populaciji. Na snazi je još uvijek zaključak Vlade KS kojim se ograničava kretanje migranata izvan privremenih prihvatnih centara, ali imamo i tu problem", istakao je Selimović.
Navodi kako su pripadnici Uprave policije MUP-a KS napravili više akcija i nekoliko stotina migranata sklonili sa ulica i transportovali ih do prihvatnih centara.
"Prihvatni centar u Blažuju nije adekvatno pokriven i o tome sam razgovarao sa direktorom IOM-a. Kasarna je ograđena nekakvom žicom, ali između 400 i 500 metara je slobodnog prostora bez ikakvih ograda. Ilegalni ulasci i izlasci iz tog prihvatnog centra su aktuelni do danas. Ništa nismo uradili sklanjanjem nekoliko stotina migranata s ulice kad su za sat ili dva ponovo vani", kategoričan je Selimović.
Upozorava kako se migranti iz Blažuja u vrijeme epidemije kreću među domicilnim stanovništvom.
"Prelaze ilegalno zaobilazeći trijažu, zbog čega postoji mogućnost ekspanzije zaraze. Dosad nije urađeno ništa, imali smo obećanja da će se centar zatvoriti fizički ogradom, da će biti pojačana fizička zaštita, da će se osvijetliti taj dio i pokriti videonadzorom. Zato imamo situaciju kakvu imamo", istakao je Selimović za Klix.ba.
Dodaje da prekršajni sudovi neće da čuju o procesuiranju osoba bez identifikacionog dokumenta.
"U najvećem broju se radi o osobama koja kod sebe nemaju nikakav validan identifikacioni dokument pa je utvrđivanje njihovog identiteta vrlo složen proces, odnosno skoro nemoguć. Oni imaju nekakve prijave, obrasce, ali niko zapravo ne zna ko su. Migrantska kriza, osim humanitarnog aspekta koji je jako bitan, ima i značajan sigurnosni aspekt. Bojim se da se o sigurnosnom aspektu ne vodi računa u onoj mjeri u kojoj bi trebalo. Krajnje je vrijeme da se to promijeni i da se ovom problemu pristupi odlučno i sinergijski sa svih nivoa vlasti", rezolutan je Selimović.
Napominje kako je neophodna ravnomjerna disperzija privremenih prihvatnih centara (ne više od 200) na teritoriji cijele države, isključivo van gusto naseljenih područja.
"Neophodna je i deportacija onih koji odbijaju saradnju u smislu utvrđivanja identiteta, u zemlje porijekla, što bi svakako utjecalo obeshrabrujuće na nove potencijalne migrante u korištenje trenutne rute kretanja preko teritorije BiH", zaključio je policijski komesar Nusret Selimović.
Podsjećamo, policijski službenici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo uhapsili su nakon sinoćnjeg ubistva na Ilidži dvojicu migranata, jednog osumnjičenog za ubistvo i drugog za pomoć počinitelju nakon učinjenog krivičnog djela, koji je dobio status svjedoka i pušten je nakon saslušanja.
