Komisija u klin, načelnik Memić u ploču: Nacionalni spomenik Butmir pod čizmom građevine
Samir Avdić, kustos u Zemaljskom muzeju i vijećnik u Općini Ilidža (SDP), nam je rekao da je prije nekoliko dana prolazio pored lokacije na kojoj se gradi navedeni objekt i tu vidio kranove i kamione s građevinskim materijalima koji su postavljeni uz obalu Željeznice. Pojasnio nam je da taj dio pripada arheološkom nalazištu Butmir koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH proglasila nacionalnim spomenikom 2004. godine i da je na toj lokaciji zabranjeno izvoditi bilo kakve druge radove osim arheoloških iskopina.
"Riječ je o zaštićenom području od 65 hektara sve od obale Željeznice, tačnije od Termalne vode prema poljoprivrednom dobru. To nalazište je otkriveno u 19. vijeku i to je jedan od najznačajnijih neolitskih lokaliteta u Evropi. Nakon rata na tom području su izgrađeni određeni objekti i za to su dozvole dali arheolozi koji su nakon istraživanja utvrdili da ne postoje nikakva nalazišta. Međutim, smatram da to nije bilo u potpunosti relevantno, jer su radili iskopine neadekvatnim sondama i nisu detaljno pregledali", ispričao nam je Avdić.
Istakao je da je riječ o hotelu Hills i kompaniji ANS Drive te je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH predložila da vlasnik tog hotela uloži novac u formiranje arheološkog parka i tako vrati dug zajednici, a da se objekt navedene firme sruši, jer se također nalazi u zaštićenoj zoni.
Na Općinskom vijeću Ilidža predloženo sužavanje površine arheološkog nalazišta
Spomenuo je i to da je nedavno na javnoj raspravi u Općini Ilidža predloženo Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH da se trenutna površina od 65 hektara arheološkog nalazišta smanji na 8.000 metara, odnosno da se ostave samo najbogatija zona i zaštitni pojas oko nje. To još nije usvojeno i prema zakonu, kako je sagovornik istakao, to kompletno područje se smatra zaštićenom zonom i svi radovi koji se izvode na njoj su protivzakoniti.
"Senaid Memić je 2015. godine u regulacionom planu predložio projekt Nova Ilidža 1, 2 i 3 i ja sam kao vijećnik reagovao i rekao da se on ne može usvojiti dok se ne završe arheološka istraživanja, odnosno, dok se ne dobije dozvola Komisije. On je to, vjerujem, ignorisao, jer je već obećao arapskim ili kojim već investitorima da će se realizovati ovaj projekt. Nedavno su iz komisije bili u Općini i dali prijedlog da se taj dio suzi, a prema mom mišljenju to neko kompromisno rješenje je nastalo zbog pritiska načelnika i drugih ljudi čiji krupni kapital je prepoznao interes u izgradnji tu na arheološkom spomeniku", kazao nam je.
Avdić je istakao kako gradnja nije zaustavljena iako još nije konačno donesena odluka o sužavanju arheološkog nalazišta. Na tom području će se graditi samo Nova Ilidža 1 koja obuhvata zapravo cijelo područje Butmira.
"Taj regulacioni plan Nova Ilidža 1 još nije usvojen, čak mi nije jasno ni to kako se gradi taj objekt, kako je to moguće, jer se ne nalazi u tom regulacionom planu. Trebalo bi da se završi istraživanje i kada se utvrdi da tu nema ništa onda da se odlučuje o gradnji. Niko od nas nije protiv gradnje i razvoja, ali tek onda kada se utvrdi da nema ništa značajno arheološko. Jer onda bi se trebao usvojiti regulacioni plan, a ondje gdje ima arheoloških istraživanja da se napravi arheološki park i od toga bi općina imala turističke koristi”, dodao je.
Kontaktirali smo i doc. dr. Adnana Kaljanca s Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, koji nam je pojasnio da je cijelo područje arheološkog nalazišta Butmir još uvijek nacionalni spomenik i da još nema informaciju da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH izmijenila odluku i suzila taj dio. Dodao je da, bez obzira na to da li tu postoji arheološki potencijal ili ne, to spada u nacionalni spomenik dok se ta zona ne izmijeni.
Pojasnio nam je i da će mapa o izmjenama zaštitne zone koju je Komisija prezentovala na Općinskom vijeću Ilidža biti podložena dodatnim intervencijama, jer nije u potpunosti precizirana i jasna.
"Ono što je definisano prema rezultatima našeg istraživanja i dostavljeno na toj mapi na komisiji je sama arheologija, a van toga mora biti zaštitni pojas koji bi zaštitio tu arheologiju, jer je nemoguće da on bude unutar samog lokaliteta. Tako da nisam siguran dokle će tačno ići taj zaštitni pojas kada se naprave navedene izmjene i da li će obuhvatiti tu zonu na kojoj se gradi, ali vjerujem da će ići veoma blizu obale Željeznice. Ono što je ocrtano plavom bojom na mapi je zona arheoloških nalaza i tek oko nje treba biti stavljen zaštitni pojas", objasnio nam je Kaljanac.
On je još jednom naglasio da se na tom lokalitetu ne smije graditi.
"Prije nego se bilo kakve aktivnosti tog tipa budu poduzimale na ovom području bitno je utvrditi zaštitni pojas. Također, on ne smije biti unutar lokaliteta, jer onda on gubi svoju funkciju. I zove se zaštitni pojas zato što ga okružuje", rekao je Kaljanac.
Iz Općine Ilidža tvrde da imaju potrebne dozvole za gradnju, iz Komisije tvrde suprotno
Povodom svega ovoga kontaktirali smo i Općinu Ilidža, gdje nam je načelnik Senaid Memić kratko odgovorio i škrtario na detaljima.
"Na tom lokalitetu se gradi stambeno poslovni objekt i već sedam godina posjedujemo građevinsku dozvolu. Riječ je o privatnom zemljištu, a prije 15 godina su rađena arheološka istraživanja i utvrđeno je da nema prepreka", kazao je načelnik Memić.
Drugačije informacije od ovih koje nam je saopćio načelnik dobili smo od Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH. Pojasnili su nam da postupaju u okviru svojih nadležnosti i da su u više navrata slali dopise nadležnoj inspekciji kada je riječ o arheološkom nalazištu Butmir.
"Prostor na kojem su postavljeni kran i kamioni je u zoni nacionalnog spomenika Butmir. I ovaj put smo poslali dopis nadležnoj inspekciji zahtijevajući hitan inspekcijski nadzor. Kada je riječ o nacionalnim spomenicima nadležna je Federalna uprava za inspekcijske poslove i ona treba utvrditi da li se izvode radovi na ovom lokalitetu i u skladu s potrebnim dozvolama koje su izdale nadležne institucije", poručili su nam iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH.
Već smo u tekstu spomenuli da je arheološko nalazište Butmir proglašeno nacionalnim spomenikom 2004. godine i da je tom odlukom zona zaštite definisana na temelju Programa zaštite i korištenja arheološkog lokaliteta Butmir iz 1999. godine.
"Ovim je prostor nacionalnog spomenika definisan kao zona zaštitnih istraživanja. Još nismo precizirali nove granice zaštitne zone i zaštitnog pojasa, niti je donesena izmjena i dopuna odluke", naveli su.
Federalno ministarstvo prostornog uređenja zaduženo za izdavanje dozvola
Također, u Komisiji su nam rekli da je za izdavanje svih potrebnih dozvola i saglasnosti zaduženo Federalno ministarstvo prostornog uređenja i da nijedan zahvat ne može biti izveden bez njihovog odobrenja.
Načelnik Memić dozvolu za arheološka istraživanja upotrijebio za gradnju
Kontaktirali smo i Federalno ministarstvo prostornog uređenja i upitali ih o navedenom problemu, na šta su nam oni odgovorili da su Općini Ilidža dali saglasnost za obavljanje istražnih radova na tom lokalitetu, u smislu arheoloških iskopina, što podrazumijeva plan preventivne prospekcije arheološkog potencijala. Dodali su da je riječ o nacionalnom spomeniku i da je kao takav pod najvećim stepenom zaštite.
"Tu saglasnost smo donijeli na osnovu člana 3. Zakona o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i člana 3. Uredbe o obavljanju prethodnih radova istražnog karaktera na nacionalnim spomenicima. Napominjemo da ovo Federalno ministarstvo nije izdalo akte o građenju za navedene radove na predmetnom lokalitetu", zaključili su iz Federalnog ministarstva prostornog uređenja.
