"Bosna i Hercegovina ima toliko premijera, ministara, predsjednika, administracije...da na unutarnjem planu ne može da diše, dok na međunarodnoj sceni djeluje smiješno", smatra predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
U intervjuu Tanjugu, Komšić kaže kako vjeruje kako će se situacija sa "toliko natovarenom" državnom administracijom ipak promijeniti.
Realizacija Dejtonskog sporazuma doživjela fijasko
"Ne možemo da dišemo... imamo premijera, ministara, tri predsjednika države… pa to je neozbiljno! Zamislite kada se opustite sa kolegama, predsjednicima drugih država, svi se zezaju pitajući: 'Pa ko si sad ti, a gdje je onaj drugi, je l' izgubio izbore?' To je, dakle, Dejtonski mirovni sporazum od tri predsjednika do predsjednika entiteta, potpredsjednika, premijera, ministara policija, rotacijskih svijetala, blinkera, pratilaca, troškova. To je čudo", ocjenjuje.
Prema Komšićevom mišljenju, Dejtonski mirovni sporazum nije dao rezultate po pitanju povratka izbjeglica i organizacije "države sa tri predsjednika", ali ima i dobrih rezultata tog sporazuma kao što su, kaže, Oružane snage.
"Da se ne zavaravamo, prostori u BiH su u ratu i nakon rata ušli grupirani. BiH nije više ‘leopardova koža', kako smo je nekada zvali. U tom smislu realizacija Dejtonskog sporazuma je doživjela potpuni fijasko", naveo je Komšić.
Oružane snage, kako kaže, rade profesionalno. Ranije su to bile tri komande i tri vojske koje su međusobno ratovale. Iako su zadržale svoje posebnosti . Dan Armije BiH, Dan HVO ili Dan Vojske RS - zanimljivo je da se oni međusobno posjećuju i imaju jednog komandanta, rekao je Komšić.
"I sve ostalo je moglo da bude tako, da se zna ko je glava, a ko rep. Pa i na ovom mjestu bi mogao da bude samo jedan predsjednik, kao simbol države, a ne etničke pripadnosti", kaže on uvjeren da će to vrijeme doći.
Komšić, koji je predsedavajuću ulogu u Predsjedništvu BiH preuzeo u utorak, slaže se da u BiH postoje tenzije, ali tvrdi da je to samo među političarima. U narodu, veli, tih tenzija gotovo da nema.
"Sve ono što pravi gužvu i jednu vrstu nereda u državi jeste politička elita i to nije neobično za političare svuda u svijetu, ali u BiH to pravi problem… zemlja nikako da iskorači. Svađe i prepucavanja su vrlo često besmislena, ne vidite njihov pravi smisao pa pomislite da su one same sebi cilj", objašnjava Komšić, inače, predstavnik hrvatskog naroda u tročlanom Predsjedništvu.
Problem u BiH ostaje šta god da EU odluči
Građane, precizira, zaokupljaju socijalno-ekonomski problemi, da li su zaposleni ili nezaposleni i da li im se uplaćuje penziono ili zdravstveno osiguranje.
Povodom najave EU da će, zbog neispunjavanja preuzetih obaveza, redefinirati odnose sa BiH, Komšić potvrđuje kako se već neko vrijeme čuju glasovi da BiH mora provesti presudu u predmetu "Sejdić-Finci" ili će u protivnom dobiti sankcije. Komentiralo se, kaže, i da ukoliko ta presuda Evropskog suda ne bude primijenjena EU neće priznati izbore koji u BiH treba da budu održani 2014.
"Naravno, to je smiješno. Rezultati izbora će biti priznati bez obzira promijenili mi Ustav ili ne, ali redefinicija tih odnosa prije svega Brisela i zemalja EU prema BiH može se svesti na praktičnije stvari poput uskraćivanja pristupa evropskim fondovima i svojevrsna diplomatska i politička izolacija izabranih dužnosnika iz BiH", naveo je Komšić.
On tvrdi kako države EU oko toga nisu baš jedinstvene, ali da, nažalost, šta god da odluče "problem u BiH ostaje".
Predsjedavajući Predsjedništva, međutim, upozorava da osim presude "Sejdić-Finci" u BiH uskoro stiže još jedna presuda Evropskog suda u slučaju "Pilav", koja je mnogo kompliciranija i mogla bi, kako kaže, da udari u same temelje "dejtonske konstrukcije države" jer se odnosi na neravnopravnosti pripadnika konstitutivnih naroda u odnosu na entitet u kojem žive.
"Kako god, nama slijedi razdoblje kada ćemo morati drugačije stvari da posmatramo i u slučaju presude 'Sejdić-Finci' i kada dođe presuda u 'slučaju Pilav'… Kad tad predstoji razdoblje kada će se političari i političke elite u BiH morati malo drugačije postaviti prema svim tim stvarima", kaže Komšić inzistirajući na “poštenijem i iskrenijem pristupu" u svemu što se u državi radi.
Amerikancima malo ko može reći ne
"Mi moramo da shvatimo da je ovo zemlja i građana, dakle, nas kao pojedinaca, ali i zemlja konstitutivnih naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata i onih ostalih koji to nisu. Kada političke elite shvate da moraju poći od te činjenice, a ne od činjenice tko je šta jamio, onda ćemo imati i neki konkretni rezultat", kazao je Komšić.
Govoreći o reformi Federacije, on je podsjetio kako je to američka inicijativa za koju je u raspravi rečeno kako je odlična, kojoj svi u parlamentu aplaudiraju zato što je američka, budući da "Amerikancima ovdje malo ko može reći 'ne'". Čim svako ode na svoju stranu, to mišljenje se, međutim, mijenja pa jedni traže treći entitet, a drugi ukidanje svih kantona u BiH, kaže Komšić koji takav pristup smatra iracionalnim.
"Umjesto da kažu imamo problem, moramo riješiti pitanje ravnopravnosti ljudi, pojedinaca, pitanje jednokopravnosti naroda... svađe i tenzije političara se spuštaju među ljude, a onda nastaju etničke podjele, pa se od stranaca traži da budu odvjetnici i da rješavaju naše unutarnje probleme", naveo je on.
Zalažući se za apsolutnu ravnopravnost svih građana u BiH, Komšić kaže kako platforma mora biti "svi smo isti", jer je suprotan pristup političara prema državi i građanima BiH "nefer, nepošten i neodgovoran".
Komšić, koji je napustio SDP Zlatka Lagumdžije nakon razlaza s njenim liderom, formirao je novu političku stranku - Demokratski front. On kaže kako je u BiH došlo vrijeme za nešto drugo i novo, a to je, uvjeren je, jedino moguće naći među mladima. Na starijima je, kaže, da mlađima ne dozvole da se pokvare.
U Demokratskom frontu su dozvoljene razne frakcije, ali kompromisa, tvrdi, neće biti oko jedinstva BiH, njenog teritorijalnog integriteta, euroatlatnskih integracija i jednakosti ljudi i svih naroda s pravom svakoga na slobodno ispovijedanje svoje vere.
