Komšić optužio Hrvatsku da se miješa u unutrašnja pitanja BiH, a Milanović isti dan sve potvrdio
"Naša dva susjeda, kroz etničke zajednice u Bosni i Hercegovini, na koje nastoje polagati svako pravo, i dvadeset sedam godina nakon agresije koju su nad Bosnom i Hercegovinom izvršili, na taj način vrše udar na suverenitet naše zemlje, čime se skoro u cijelosti onemogućava bilo kakav demokratski razvoj Bosne i Hercegovine", rekao je Komšić
Zoran Milanović je s druge strane svojim izlaganjem potvrdio ono o čemu je dijelom govorio Komšić rekavši da nema stabilnosti Bosne i Hercegovine bez reforme izbornog zakona baš onako kako to Zagreb zahtjeva. Sve je podsjetilo na poruke predstavnika HDZ-a upućivane na zatvorenim sastancima tokom pregovora o izbornoj reformi, da će doći do "nereda na jugu" ukoliko se njihovi ciljevi ne ispune.
"Nastavljamo da tražimo izborne reforme koje bi osigurale legitimno predstavljanje svih konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Srba i Hrvata, na svim nivoima vlasti. Ovo je, u našem pogledu, ključno za buduću stabilnost i prosperitet ove zemlje", rekao je jučer Milanović.
Uprkos tome što je visoki predstavnik Christian Schmidt većinu onog što je tražio Zagreb, izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH u oktobru prošle godine, ispunio (kontrola federalnog Doma naroda), to nije spriječilo zvaničnike Zagreba da nastave vršiti pritisak da bi utjecali i na promjenu biranja članova Predsjedništva BiH.
Osim toga, Komšić je izazvao i reakciju ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana koji ga je nazvao "štetočinom, parazitom i uzurpatorom hrvatske kvote".
Komšić je rekao je da je premijer Hrvatske Andrej Plenković odbacio presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Kovačević protiv Bosne i Hercegovine" rekavši da će Hrvatska i dalje podržavati uvođenje etničkog predstavljanja u BiH.
Takav odnos Plenkovića prema presudama međunarodnih sudova Komšić je uporedio sa odnosom Vladimira Putina prema međunarodnom pravu u slučaju Ukrajine.
Iako mnogi s druge strane pokušavaju politiku Plenkovića i Milanovića prema Bosni i Hercegovini predstaviti suprostavljenom s različitim ciljevima, ona je zapravo u tom segmentu identična. Ono u čemu se njih dvojica razlikuju je pristup, izvjesno usaglašen, po principu dobar-loš policajac.
Prvi je blag, šalje pomirljive poruke i nikad ne zaboravlja da napomene kako će pomoći BiH u pristupu EU (naravno, uz uslov provođenja izborne reforme), dok je drugi drčan, zlonamjeran i sklon slanju prijetećih poruka. Međutim, ni jedan ni drugi, nikad ne zaboravljaju kazati da se u BiH mora provesti izborna reforma po principu etničkog predstavljanja jer bi u suprotnom moglo doći do nestabilnosti. Miješanje u unutrašnje prilike Bosne i Hercegovine dvojica zvaničnika više se ni ne trude sakriti.
Ipak, njihov se pristup preklapa kroz djelovanje jednog zvaničnika, ministra vanjskih poslova Grlić-Radmana, koji je sklon da u kratkim vremenskim razmacima koristi retoriku i jednog i drugog. S tim u vezi, Hrvatska se trenutno, kroz djelovanje svojih zvaničnika, nalazi u "drugoj ofanzivi" s ciljem osvajanja Predsjedništva BiH, jer u "prvoj" je Dom naroda šaptom pao.